Novi izazovi Europske unije

„Europa se gradi svaki dan, u dvoranama poput ove, razgovorima poput ovog“, rečeno je za okruglim stolom što su ga organizirale Hrvatska paneuropska unija i Zaklada Hanns Seidel s temom Kohezijska politika i proširenje Europske unije.

Glavni tajnik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije Vanja Gavran naglasio je kako je Europa danas pred novim izazovima zbog kojih pitanja kohezijske politike i proširenja dobivaju novo značenje. Predsjednik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije Pavo Barišić istaknuo je kako je kohezijska politika jedan od najvažnijih instrumenata razvoja Unije te kako se može promatrati kao odrednica jedinstva u različitosti. „Različitosti ne moraju nestajati, nego se povezuju u cjelinu“, kazao je Barišić. Korijeni kohezijske politike su razgranati, imaju ekonomsku i socijalnu dimenziju. Smanjenje razlika među regijama ulaganjem u manje razvijena područja, jača Europu. Proširenje Europske unije pitanje je sigurnosti, mira i geopolitičke vjerodostojnosti. Ta je tema stalno prisutna na paneuropskim summitima. „Pošaljimo poruku s ovog okruglog stola da zemlje koje su istinski opredijeljene za europski put i ispunjavaju kriterije, zaslužuju snažnu potporu i svoje mjesto u EU, bez obzira na stanovit zamor koji se pojavio u razgovoru o proširenju“,
istaknuo je.

Davor Ivo Stier

Markus Ehm

Aleksandra Markić Boban

Mislav Ježić

Pascal Hector

Marko Pavić

Gordan Grlić Radman i Pavo Barišić

Njemački veleposlanik Pascal Hector u vezi s proširenjem naglasio je kako je budućnost zemalja Zapadnog Balkana u EU, ali i da „zemlje kandidatkinje moraju pokazati spremnost prihvatiti vrijednosti i načela Europske unije“. Važno je osigurati da se sredstva iz fondova koriste učinkovito i svrsishodno. Ali, Europa nije samo gospodarski prostor, naglasio je Hector, nego zajednica vrijednosti utemeljena na demokraciji i vladavini prava. Podsjetio je da Hrvatska jako dobro zna što je sve morala učiniti na tom putu. Ravnatelj Ureda Zaklade Hanns Seidel za Srednju Europu Marcus Ehm istaknuo je važnost političkog dijaloga i prekogranične suradnje, posebice u sklopu dunavske
regije.

Član Europskog parlamenta Davor Ivo Stier govorio je o novome prijedlogu kohezije kroz tri stupa. „Ruska agresija vratila je proširenje na dnevni red. Status kandidata za Ukrajinu, pa i Moldaviju, postao je realnost. Reaktiviralo se i pitanje Zapadnog Balkana“, objasnio je Stier naglasivši da cijeli Zapadni Balkan, koji je okružen zemljama EU, ima BDP primjerice Češke. Stier, kao i ostali govornici, navodi kako Hrvatsku posebno zanima Bosna i Hercego-
vina. 

Hrvatski veleposlanik u Albaniji Zlatko Kramarić izravno je upućen u želje za pristupom zemalja Zapadnog Balkana jer je u nekoliko njih bio veleposlanik. Kaže da više od 95 % građana Albanije želi postati članicom EU, no teško ide sa zadacima koje ona stavlja pred kandidate. Unija treba imati jasnije stavove prema zemljama kandidatkinjama. Naveo je primjer Srbije koja koristi europska sredstva, ali ne dijeli europske vrijednosti.

Počasni predsjednik Hrvatske paneuropske unije akademik Mislav Ježić upozorava: „Prijedlog spajanja fonda za koheziju s fondom za poljoprivredu u višegodišnjem financijskom okviru EU sporan je jer bi mogao ugroziti potporu ostvarivanju jednoga od temeljnih načela Unije koje jamči i socijalnu koheziju i koheziju Unije približavanjem svih njenih članica i regija zajedničkoj razini gospodarskoga razvoja.“ A što se proširenja tiče, Ježić je rekao kako bi sve zemlje kandidatkinje trebale ispuniti bitne uvjete za članstvo, a ne da neka bude primljena preko reda iz političkih interesa ili površnih, kratkovidnih procjena nekog utjecajnog središta. Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Marko Pavić podsjetio je kako su europski fondovi mijenjali Hrvatsku, a promijenit će i susjedne države kada se pridruže EU.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman naglasio je kako je članstvo u Europskoj uniji Hrvatskoj omogućilo ostvarenje ključnih vanjskopolitičkih ciljeva i učvrstilo političku stabilnost i institucije države. Važnost kohezijske solidarnosti funkcionira u praksi kroz ulaganja u infrastrukturu, razvoj regija, gospodarstvo i kvalitetu života građana. Što se proširenja tiče, smatra kako se taj proces mora temeljiti na zaslugama i ispunjavanjima reformskih procesa, kao i poštovanju načela dobrosusjedskih odnosa. „Zasad prednjače Crna Gora i Albanija“, kaže ministar, „ali još je mnogo posla pred njima. Za Hrvatsku je posebno važan put BiH.“.

Na skupu kojim je obilježen Dan Europe i 35 godina Hrvatske paneuropske unije, dodijeljena su priznanja ministru Gordanu Grliću Radmanu, ravnateljici zagrebačkog ureda Zaklade Hanns Seidel Aleksandri Markić Boban i Zakladi Hanns Seidel.

Zaključak ovog okruglog stola mogle bi biti riječi ministra Grlića Radmana: „Europa nije završen projekt, već živa ideja koja se mora širiti kako bi bila snažna!“