Možemo li se povezati u vremenu podjela?

Osjetiti duh vremena i na njega odgovoriti, zadatak je koji sebi već dvanaestu godinu zaredom postavljaju knjiški ljudi i kreativci koji svake godine u svibnju organiziraju jedan od najvećih književnih festivala u Hrvatskoj – Zagreb Book Festival. Iz vlastitog iskustva i petogodišnjeg sudjelovanja u ovoj intenzivnoj priči vezanoj za knjige i sve što nam one danas predstavljaju u smislu poticaja na promišljanje, edukacije, inspiracije i pomaka u spoznaji, mogu reći da je zadatak zahtjevan. Podijeljen svijet današnjice pun sukoba i konflikta, u kojem je premalo onih koji žele pružiti ruku i istinski čuti onog drugog,  bio je organizatorima festivala poticaj za temu koja nosi naziv Mostovi. Želja nam je bila otvoriti prostor za dijalog, slušanje, povezivanje i razumijevanje, podsjetiti da je razgovor čin hrabrosti, a povezivanje čin nade.

Festival je otvoren programom Književnost povezuje
Između lomova i mostova

Na ovogodišnjem je festivalu, koji je trajao od 11. do 15. svibnja, održano osamnaest programa u kojima je sudjelovalo oko četrdesetak gostiju. U pet festivalskih dana koji su se ove godine održavali u Zagrebu u Kulturno informativnom centru (KIC), Knjižari Ljevak i Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, festival je posjetilo oko tisuću i šest stotina gostiju, prijatelja knjige, predstavnika medija i zainteresiranih čitatelja.

Među stranim gostima festivala bili su slovenski autor i novinar Boštjan Videmšek s knjigom Mir i rat, danska novinarka Cathrine Gyldensted s knjigom Od zrcala do pokretača: pet elemenata pozitivne psihologije u konstruktivnom novinarstvu, njemački kritičar i novinar Uwe Wittstock s knjigom Veljača 1933. – zima književnosti te belgijska književnica Caroline De Mulder s knjigom Himmlerove jaslice.

U vremenu kada mediji uvelike oblikuju našu stvarnost, važno je bilo čuti što bi to bilo konstruktivno novinarstvo – svakako ono nenapadačko, koje ne postavlja pseudokritička pitanja i ne inzistira uvijek na drugoj strani.

Knjiga Veljača 1933. pak pokazuje kako totalitarni režim (nacizam) u kratko vrijeme može zamijeniti i uništiti demokraciju. Veliki je interes publika pokazala i za knjigu Himmlerove jaslice – fikcijsko djelo koje, spajajući povijesnu istinu i intimne biografije, podsjeća što je bio Lebensborn i koja je bila ideja stvaranja nadmoćne arijevske rase, te kako žensko tijelo može postati instrument apsolutne kontrole „u više svrhe“. 

Promocija knjige novinara i publicista Borisa Dežulovića Tko je taj čovjek? Izvještaj o jednoj mogućnosti otvara pitanja drugačijeg tijeka povijesti: može li se zlo u društvu spriječiti? Bi li povijest izgledala drugačije da smo buduće zločince „uklonili“ prije nego što su postali zločinci.

Među domaćim autorima istaknuo se psihijatar i publicist Darko Marčinko koji knjigom Dobri odnosi nastoji odgovoriti na pitanja odakle dolazi mržnja i zašto nismo spremni njegovati „dobro“ kao vrijednost te daje upute roditeljima kako odgajati djecu da budu dobri ljudi s dobrim odnosima.

Jedan od omiljenih programa Zagreb Book Festivala, Knjige i vino, koji vodi poznata televizijska novinarka Morana Kasapović, ove je godine ugostio redatelja Igora Šeregija, javnosti poznatog po filmu Svadba kojim je na humorističan način pokušao navesti gledatelje da propitaju vlastite stereotipe i predrasude.

Vrlo posjećen program u Knjižari Ljevak bila je promocija knjige Tijelo moje duše – Arhitektura secesije u Zagrebu znanstvenice i arhitektice Dubravke Kisić, koja je kroz tekstove, fotografije i skice dala fantastičan uvid u razdoblje posebne secesijske estetike u zagrebačkoj arhitekturi. O knjizi je govorila i autorica i arhitektica Ena Katarina Haler.

Svake godine ovaj zagrebački festival uključuje i panele vezane za aktualnu temu u kojima sudjeluju autori, novinari, znanstvenici i javni intelektualci. Festival je otvorio razgovor naslovljen Književnost povezuje: Između lomova i mostova, u kojemu su diskutirali Sibila Petlevski, koja se upravo javila s novim romanom Duhovi zemlje, potom Ivica Đikić i Dorta Jagić, čiji je roman Kafić dan također bio u fokusu. Nadasve zanimljiv panel naslovljen Zašto se dijelimo? Psihologija, društvo i privlačnost polarizacije okupio je kao sugovornike sociologa Ozrena Žuneca, povjesničara i novinara Darija Špelića te psihoterapeutkinju Irenu Bezić. U panelu Podijeli pa vladaj: Kako nas politika dijeli i koristi podjele? sudjelovali su Marijana Grbeša Zenzerović, Boris Rašeta i Iris
Knežević.

O panelu koji se bavio knjigama koje grade mostove, sudjelovali su gosti festivala Uwe Wittstock, književna kritičarka i teoretičarka Marija Ott Franolić i sociolog i profesor Dražen Lalić čija je knjiga o obiteljskoj povijesti i prevladavanju podjela Dvije kuće iznad mora izazvala velik interes. U sklopu panela Mostovi: Kako ih graditi i povezati polarizirano društvo? na najsloženije od svih pitanja odgovor su pokušali dati Dalibor Milas, Boris Jokić i Snježana Prijić Samaržija.

Zagreb Book Festival mjesto je okupljanja i susreta te se tijekom festivalskih dana sklapaju prijateljstva i dogovori za nove suradnje, gosti i autori se upoznaju i dijele svoje ideje i preporuke. Upravo su susret i izravni kontakt, u kojima se kroz umjetnost na dublji način dotiče ljudskost, posebna vrijednost Zagreb Book Festivala, za koju se može reći da je ono najviše što se u otuđenom i podijeljenom svijetu može dostići i sačuvati.