Matica hrvatska živi i djeluje

Matica hrvatska održala je 9. svibnja u dvorani „Miroslav Čačković“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu svoju Glavnu izvještajnu skupštinu na kojoj su sudjelovala 143 zastupnika iz svih Matičinih ogranaka i odjela Središnjice te članovi upravnih tijela MH.  Skupština je prihvatila izvješće glavnoga tajnika o Matičinu radu za 2025. i plan rada za 2027, a prihvaćena su i izvješća Nadzornog odbora i Časnog suda, Financijsko izvješće za 2025. i prijedlog Financijskog plana za 2027. Američki fizičar porijeklom s Komiže John Martinis, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku za 2025, proglašen je počasnim članom Matice hrvatske koju će, prema planovima, posjetiti tijekom srpnja u sklopu službenog boravka u Hrvatskoj.

Glavna izvještajna skupština okupila je 143 zastupnika iz svih ogranaka i odjela Matice hrvatske te članove upravnih tijela naše najdugovječnije kulturne ustanove / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Bila je to prva skupština najstarije hrvatske kulturne ustanove otkako je u lipnju 2025. izabrano novo vodstvo na čelu s predsjednikom Damirom Zorićem. On se u govoru osvrnuo na proteklo razdoblje u kojem je u Središnjici Matice priređeno 165 događaja, a u ograncima  njih više od 360. Središnjica je objavila 26 knjiga, a ogranci čak 260 knjiga i časopisa. Uz ostalo, obnovljen je rad na ediciji Hrvatska književnost u BiH u 100 knjiga, a glavnim je urednikom imenovan ugledni književnik Josip Mlakić. Osnovana su tri nova ogranka (u Travniku, Novom Travniku i Vrbovskom), a u pripremi je osnutak još triju ogranaka u BiH (Busovača, Kreševo i Kiseljak) te dvaju u Hrvatskoj (Kistanje, Rakovica), čime će Matica hrvatska tijekom ove i iduće godine dosegnuti broj od 140 ogranaka koji osim u Hrvatskoj i BiH postoje i u Crnoj Gori, Srbiji, Sloveniji, Mađarskoj, Češkoj, Njemačkoj, Belgiji i Kanadi.

Glavni tajnik Matice hrvatske Ivica Nuić

* * *

„Hrvatska je uvijek bila Hrvatska“

Predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić

Govoreći o planovima za 2027, Damir Zorić spomenuo je nekoliko godišnjica koje će se obilježiti: 185 godina od osnutka Matice hrvatske, 800 godina prvog spomena Požege, uz prijedlog da se i Matičina Glavna skupština 2027. održi u Požegi, jednako kao i 800. obljetnica smrti svetog Franje koja se navršava ove godine, a na prijedlog Željka Bistrovića iz Rijeke, u planirane proslave jubileja uvršteno je i 400 godina od osnutka isusovačke gimnazije u Rijeci, današnje Prve hrvatske sušačke gimnazije. Zorić je najavio da će se u 2028. navršiti stota godišnjica atentata na Stjepana Radića i hrvatske zastupnike u beogradskoj skupštini, kao i stota godišnjica Hrvatske revije, no govoreći o planovima za 2027. posebno je istaknuo 500. jubilarnu obljetnicu od izbora Habsburgovaca za hrvatske kraljeve, upozorivši da se u široj javnosti nedovoljno dobro poznaje hrvatska državnopravna povijest. „Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Mađarima i Austrijancima, ali je uvijek bila Hrvatska. Čak i kad je bila socijalistička republika, bila je Hrvatska. Nekad veća, nekad manja, no imala je svoj subjektivitet, svoj Sabor koji je uvijek postojao. Habs­burgovci su 1. siječnja 1527. pozvani da postanu hrvatski kraljevi, ali oni nisu utrnuli Hrvatsku. Oni koji su nas pokušavali imati nikad nas nisu imali, a tome je nešto doprinijela i Matica hrvatska“, zaključio je Damir Zorić.

* * *

Matičini ogranci kao lučonoše hrvatske kulture

„U mnogim je sredinama ogranak Matice hrvatske jedini vid organizirane skrbi o hrvatskoj kulturi, tradiciji i identitetu. Upravo u tome očituje se smisao ogranaka i njihov puni značaj. Bez Matičinih ogranaka i slika hrvatske kulture ne bi bila cjelovita, a osobito bi bila hendikepirana njezina distributivna sposobnost. Ogranci su često među rijetkima, a u malim sredinama nažalost i jedini organizirani mehanizmi sposobni prihvatiti kulturne sadržaje koji dolaze iz kulturnih središta. Isto tako, ogranci su najčešće jedini promotori mjesnih i zavičajnih kulturnih sadržaja koji se donose u velike gradove. Posebno pak je važna sposobnost ogranaka, i u tome ih potičemo i pružamo im svu moguću podršku da se bave svojom zavičajnošću. Te male, mjesne, zavičajne tradicije, pregaoci i njihovo stvaralaštvo, ogranci su najpozvaniji istraživati i prezentirati ih svojoj i široj javnosti. Tako se gradi, čuva i održava vitalnim ukupni nacionalni identitet. Naši zavičajnici možda i nisu uvijek vrsni profesionalci, ali oni uvijek imaju ono što mnogi u visokoj kulturi odavno, nažalost, najčešće nemaju – ljubav prema svojem kraju i ljudima“, kazao je Zorić. Pozvao je ogranke da osnivaju svoja područna vijeća i tako se povezuju u programskoj suradnji na zajedničkim temama, ali i radi uspješnijeg natjecanja za financijske potpore. Podsjetio je da su u Kutini i Križevcima održani susreti ogranaka sjeverozapadne Hrvatske („kajkavskih ogranaka“, kako ih se kolokvijalno naziva), što ih je potaknulo da budu smjeliji promicatelji hrvatske kajkavštine u svom području.

Njegovati jezično
bogatstvo

„Govorimo li o hrvatskom jeziku kao o okosnici hrvatskog kulturnog i nacionalnog identiteta, onda je nužno, uz njegovanje jezičnoga standarda, isticati također i raznoliku govornu mnoštvenost u cjelini hrvatskoga jezika: kajkavske, čakavske i štokavske ikavske govore. Uz povijest hrvatskoga jezika naši nepatvoreni narodni idiomi čine najpostojaniju identitetsku razlikovnost hrvatskoga jezika, slikovito bih rekao – ekološki čisti uzgoj koji je u temeljima našega narodnoga identiteta i nacionalnoga individualiteta prije i više nego jezični standard kojega se već skoro dva stoljeća tesalo i guralo u umjetan kalup. U tom smislu nadam se da će područna okupljanja i suradnja ogranaka biti od pomoći u tkanju i čuvanju svekolikog hrvatskog identiteta“, rekao je Zorić.

Istaknuo je da su pravila vođenja Matice hrvatske bila i ostaju solidarnost i jedinstvo u djelovanju, tolerancija i razumijevanje u raznolikostima, kao i posvećenost glavnim načelima ove nacionalne ustanove, kojima su se rukovodili i djelovali naraštaji od njezina osnutka do danas, a to su stvaranje, čuvanje i promicanje hrvatskoga jezika i kulture, tradicija i identiteta. No, budući da se svijet mijenja i dolaze mlađi i drugačiji naraštaji, nove ideje, sredstva i mogućnosti, Zorić poručuje da se Matica, ako želi ostati vjerna svojim izvornim načelima i držati se svoje dobre tradicije i starih navada, uvijek iznova mora pomlađivati, tražiti i prihvaćati nove i mlade ljude, ideje i rješenja.

Svijest i savjest hrvatskog
naroda

Podsjetivši na riječi nekadašnjeg predsjednika akademika Josipa Bratulića da je Matica svijest i savjest hrvatskog naroda, kao i na riječi Antuna Barca da je povijest Matice hrvatske u neku ruku ujedno i povijest hrvatske kulture, Damir Zorić poručio je da su Matica i njezino članstvo davali, daju i davat će svoj puni doprinos kulturi i identitetu hrvatskog naroda. „Memorija je tvorbeno tkivo svakoga identiteta, bio on osobni, obiteljski, profesionalni narodni ili koji god drugi. Identitet se uvijek gradi na sjećanju i od njega. Tako ćemo i identitet Matice hrvatske i našega naroda najbolje graditi i braniti njegujući i čuvajući našu zajedničku memoriju i sjećanja. Ponekad to treba uraditi i pokazivanjem otpora zadrtosti onih kojima nije stalo do naše memorije“, kazao je Zorić i spomenuo da je nakon nedavne odluke zagrebačkih vlasti o oduzimanju ulice velikom Matičinu predsjedniku Filipu Lukasu i još trojici povijesnih osoba dvorište u Središnjici odlukom Glavnog odbora MH dobilo Lukasovo ime.

Knjige ogranaka MH nagrađene zlatnim i srebrenim poveljama Matice hrvatske / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Potpredsjednici Matice hrvatske Božidar Petrač i Mario Jareb, glavni tajnik Ivica Nuić, predsjednik Damir Zorić, potpredsjednik Dražen Švagelj, gospodarski tajnik Ivica Završki i književni tajnik Vladimir Lončarević

Dugogodišnje članice ansambla Lado i Ivo Raič

U istome je dvorištu postavljen i spomenik Antunu Branku Šimiću, a u znak sjećanja na Ljudevita Jonkea, dosljednog borca za hrvatski jezik i predsjednika Matice hrvatske u vrijeme hrvatskog proljeća, mala Matičina dvorana odsad nosi Jonkeovo ime, a u predvorju je postavljeno njegovo poprsje.

„Živi smo i kada se nekima čini da nas nema. Živi smo i djelujemo“, kazao je Zorić.

Svehrvatska proslava 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva

Proteklu godinu obilježile su brojne aktivnosti vezane za proslavu 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, a među ostalim Matica hrvatska i Matičino Vijeće MH u BiH producirali su glazbeno-scensku legendu Krunidba kralja Tomislava, izvedenu u Tomislavgradu, Mostaru i Splitu. Matica je objavila i prvu knjigu o kralju Tomislavu na engleskom, Tomislav, Croatia’s First King. Redovito izlazi Vijenac kao jedine hrvatske novine za kulturu, kao i Hrvatska revija, časopis Kolo i prirodoslovni znanstveni godišnjak Prirodoslovlje. Matica objavljuje priloge i komentare na svom portalu Misao.hr, a dnevne informacije i najave zbivanja u Matici mogu se pratiti na mrežnim stranicama matica.hr i matica.ba te na društvenim mrežama. U planu je nova edicija koja bi se bavila hrvatskom književnošću u iseljeništvu.

Glavni tajnik Matice hrvatske Ivica Nuić kazao je da su Središnjica i ogranci jedna cjelina i da to jedinstvo daje identitet Matici u protekle 184 godine. Zahvalio je na potpori svima koji omogućuju Matičino djelovanje, posebno Vladi Republike Hrvatske, Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, Gradu Zagrebu kao i brojnim tvrtkama koje podupiru Matičin rad. Najavio je nastavak suradnje s institucijama koje imaju iste ciljeve kao i Matica, čuvanje hrvatskog identiteta i jačanje Hrvatske, posebno s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Hrvatskom maticom iseljenika. „Ne smijemo pustiti Maticu hrvatsku, jačajmo njezinu moć i utjecaj kao trajni zadatak. Borba za hrvatski nacionalni identitet i našu povijest je naša borba“, zaključio je Nuić.

Suradnja sa školama

Nekoliko zastupnika sudjelovalo je u raspravi i iznijelo svoje prijedloge pa je Ivan Bosančić iz Tuzle predložio da se u Središnjici osnuje tijelo za potporu znanstvenim časopisima ogranaka Matice hrvatske, Paško Melvan iz Primoštena govorio je o suradnji sa školama u provedbi svog projekta Riječ kao dar spomenuvši i projekt Vijenca Kultura i umjetnost u škole koji podupire MZOM, dok je Stjepan Sučić upozorio na problem ugašenih ogranaka, zbog čega Matica trenutno ne djeluje u Omišu, Korčuli, Ninu, Kninu, Krapini, Zlataru, Slunju, Glini i Pakracu. Podsjetio je da se ove godine navršava 180. godišnjica prve hrvatske opere Ljubav i zloba i istaknuo da na Matičinim skupovima treba što više povezivati književnost i glazbu.

Na početku Skupštine u umjetničkom dijelu programa nastupile su dugogodišnje članice ansambla Lado uz pratnju Ive Raiča na gitari izvedbom jedne međimurske i jedne dalmatinske skladbe. Program Skupštine moderirala je Ana Kranjčić, voditeljica Ureda Predsjedništva Matice hrvatske.

* **

Dvojicu župana zaslužnika povezuje sveti Jeronim

Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije

Matija Posavec, župan Međimurske županije

Nagrada Zaslužnik Matice hrvatske dodijeljena je županu Splitsko-dalmatinske županije Blaženku Bobanu i županu Međimurske županije Matiji Posavcu kao izraz zahvalnosti za njihovu dugogodišnju i postojanu potporu radu Matice hrvatske, osobito ogranaka na području njihovih županija. Kako se navodi u obrazloženju, dvojica župana svojim su djelovanjem pokazala trajnu posvećenost kulturnom pregalaštvu te razumijevanje važnosti očuvanja i razvijanja hrvatskog kulturnog i nacionalnog identiteta, kontinuirano su podupirali Matičine programe i manifestacije, pridonoseći njihovu ugledu i većoj vidljivosti u javnom prostoru. Zahvalivši na nagradi, Boban je podsjetio na riječ stožina koja označava središnju os na gumnu gdje se vrši žito. „Tako vidim i Maticu hrvatsku: gumno je hrvatski narod, a Matica je ta stožina oko koje se vrte svi koji dijele hrvatsku misao“, rekao je Boban, dok je Posavec kazao da je nagrada ponos za svakoga tko pozna hrvatsku povijest i ulogu Matice hrvatske. Iako pripadaju različitim političkim opcijama, dvojica župana kazala su da ih povezuje osoba svetog Jeronima, po vlastitom priznanju Dalmatinca i zaštitnika Splitsko-dalmatinske županije čije se rodno mjesto Stridon smješta i u međimursku Štrigovu. To je svojom bulom sredinom 15. stoljeća potvrdio i papa Nikola VII. pa se, kako je podsjetio Posavec, na starim kartama Štrigova navodila kao rodno mjesto svetog Jeronima. No Posavec je kazao da je Međimurje nekad bilo dio Dalmacije, što znači da su i Međimurci nekad bili Dalmatinci.

* * *

Nagrada
najboljoj knjizi

Nagrađena Ana Lemić

Na Glavnoj skupštini dodijeljeno je 20 zlatnih i 20 srebrenih povelja te Nagrada Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski za najbolje djelo objavljeno u ograncima koju je dobio OMH u Gospiću za knjigu Ane Lemić Sakralna baština na Velebitu i na prostoru Gospićko-senjske biskupije. Riječ je o opsežnoj knjizi (više od 1100 stranica) s prikazom svih sadašnjih i srušenih crkava na tom području.

* * *