Časopis koji je nastojao ujediniti mislioce

U Zagrebu je, nakon više godina, boravio francuski filozof Alain Finkielkraut koji je 1990-ih podupirao hrvatsku borbu za samostalnost. S hrvatskim kolegama predstavio je 27. travnja u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića Europski glasnik, časopis koji je utemeljio. Podsjetio je da je prvi broj časopisa objavljen 1987. „Tim sam časopisom htio predstaviti mislioce koji su odvojeni željeznom zavjesom“, rekao je i dodao da su tada govorili o zapadnim i istočnim Europljanima.

Izd. Hrvatsko društvo pisaca,
Zagreb, 2026.

Književnik Milan Kundera potaknuo ga je da stvari gleda drukčije jer, kad se pogleda u dubinu, zapadna i srednja Europa dvije su sastavnice zapadnosti. „Želio sam kao Europljanin podsjetiti sve nas da Europa nije samo konstrukcija nego je također, a možda i poglavito, i uljudba. Nismo u položaju samo inovatora nego i nasljednika“, kazao je na predstavljanju.

Finkielkraut smatra kako je kultura postala ostvarenje vrhovnih vrijednosti kojima se shvaćalo, definiralo i identificiralo europskoga čovjeka. Napomenuo je da je vrlo brzo bio pogođen ratom u bivšoj Jugoslaviji. „Javno mnijenje u zapadnoj Europi nije shvaćalo što znači rat u bivšoj Jugoslaviji“, rekao je i dodao kako je Europskim glasnikom godinu za godinom pokušavao suvremenicima objasniti smisao i metafiziku tog sukoba.

Na predstavljanju 30. broja ovoga godišnjaka govorili su glavni urednik Dražen Katunarić i član uredništva Žarko Paić. Katunarić je istaknuo kako je Europski glasnik nastao u otporu prema totalitarnoj svijesti koja je nadživjela totalitarne sustave i nastavila živjeti u demokraciji. Smatra da su časopisi nekoć bili dragocjeni u srednjoj Europi jer su oblikovali svijest, lansirali nove ideje i potkopavali poredak. Ocijenio je da Europski glasnik nastoji zadržati auru nekadašnjih časopisa te bira tekstove koji se ne mogu pročitati drugdje.