U Osijeku o potrazi za mirom

U stalnom stanju sukoba i geopolitički, u najmanju ruku, turbulentnim i nestabilnim vremenima, mir se nameće kao jedino rješenje. No, čini se kako u ovom trenutku nikada nije djelovao dalje. Od ukrajinskih ratišta do tragičnih stradanja u Gazi, mir je daleko na obzorju premda za mnoge ostaje stalna težnja i jedina prava nada za normalan suživot.

Umijeće nemogućega, rješavanje manjih, ali i svjetskih sukoba te postizanje mira i uspostavljanje dijaloga  u različitim društvenim, ekonomskim i kulturnim „ratovima“ bile su teme 7. međunarodnog znanstvenog skupa Europski realiteti. Nakon prijašnjih tema posvećenih identitetu Europe, kulturnim politikama, medijima i komunikaciji, ovogodišnja izlaganja u svojoj su srži imala promišljanje ideje mira i popratnih izazova u svim oblicima.

Na okruglom stolu artikulirane su nove ideje i perspektive o budućnosti mira u Europi

U organizaciji Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, Doktorske škole Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera te Fakulteta za kreativne industrije iz Vilniusa konferencija je okupila stotinjak sudionika iz deset europskih zemalja (Portugal, Litva, Italija, Latvija, Turska, Slovenija, Slovačka, Srbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska). Prijavljeno je više od šezdeset domaćih i stranih znanstvenih radova koji će naknadno biti objavljeni u zborniku.

Na otvaranju skupa okupljenima se obratila akademkinja i dekanica Akademije za umjetnost i kulturu Helena Sablić Tomić, istaknuvši temeljnu intenciju skupa kazavši kako su se „u ovo doba nemira odlučili za – mir. Temu mira sagledavamo iz različitih aspekata i na interdisciplinaran način.“ Time je naznačen i širi konceptualni okvir teme koja mir ne promatra kao apstraktnu kategoriju, nego mu prilazi kao živom, dinamičnom i višedimenzionalnom procesu koji zahvaća apsolutno sve sfere društva.

Predsjednica Organizacijskog odbora Marta Borić Cvenić istaknula je kako je ovaj međunarodni znanstveni skup jedan od najbolje organiziranih i najposjećenijih, kako od strane znanstvenika koji su u svojim sesijama otvorili kvalitetne i sadržajne rasprave o iznimno aktualnoj temi mira, tako i od strane šire publike koju je ova tematika snažno zainteresirala. Naglasila je da je sudjelovanje na skupu predstavljalo vrijednu priliku za razmjenu znanja i iskustava, ali i dodatno potvrdilo važnost stručnog i znanstvenog djelovanja u svim područjima koja se bave promicanjem i razumijevanjem mira.

U tako široko postavljenom programu izlagali su domaći i inozemni stručnjaci i znanstvenici. Prvi programski smjer bio je usmjeren na kulturu mira, što podrazumijeva sustavno njegovanje vrijednosti tolerancije, dijaloga, suživota, interkulturalnosti i nenasilja kroz obrazovanje, umjetnost, kulturu i baštinu.

U tematskom bloku posvećenome Ekonomiji mira – kreativnim industrijama i društvenoj koheziji naglasak je bio na mirnom rješavanju sukoba i nesporazuma u gospodarskom okruženju na uvijek turbulentnom tržištu, nudeći modele koji potiču suradnju, održivost i društvenu odgovornost. Treći programski smjer bavio se medijima, njihovom ulogom i odgovornošću u konstruiranju dominantnih narativa kada su u pitanju aktualni sukobi i globalne krize.

Sesije su, između ostalog, pokrile teme od Watergatea do Cambridge Analytice i evolucije političkih skandala, (a)političnosti Eurosonga, (ne)nasilja u videoigrama i prevencije na društvenim mrežama, portretiranja mira u Disneyjevim animiranim filmovima i sl.

U sklopu svečanog otvaranja skupa organizirana su i tri zasebna plenarna predavanja na različite teme, a održali su ih znanstvenici Ieva Zemite s Latvijske akademije za kulturu, Marco Valeri sa Sveučilišta Niccolò Cusano u Rimu te Eglë Grebliauskaitë s Instituta za međunarodne odnose i političke znanosti Sveučilišta u Vilniusu.

U konačnici, skup je ponudio brojna zanimljiva i složena čitanja i analize mira i onoga što on znači za različite društvene skupine, ne samo u Hrvatskoj nego i diljem Europe i svijeta. Kao ovogodišnji partneri sudjelovali su Institut za turizam i Institut za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu, gdje je održan i središnji događaj skupa, panel na temu Ljudska i kulturna prava kao temelj kulture mira: izazovi provedbe i perspektive. O ovoj temi svaka iz svoje perspektive razgovarale su i raspravljale četiri znanstvenice s Instituta za razvoj i međunarodne odnose: Senada Šelo Šabić, Emina Bužinkić, Dea Vidović i Aleksandra Uzelac.

Na završnom okruglom stolu u Osijeku artikulirane su nove ideje i perspektive o budućnosti mira u Europi kao (ne)moćnog medijatora u globalnim sukobima. Upravo ovakvim susretima, bio je jedan od zaključaka skupa, znanost preuzima odgovornost javnog, kritičkog djelovanja nadilazeći granice pojedinih disciplina i područja. Na kraju je za sve sudionike organizirana turistička šetnja osječkom Tvrđom.