Tri mora kao nova os europske otpornosti

Sastanak na vrhu Inicijative triju mora, održan 28. i 29. travnja u Dubrovniku, potvrdio je rastuću važnost ove suradnje u srednjoj i istočnoj Europi. Sastanku su prisustvovali čelnici zemalja regije, predstavnici međunarodnih institucija i brojni poslovni predstavnici. Sudjelovanje delegacija iz gotovo 45 zemalja i brojnih poslovnih predstavnika pokazalo je da Inicijativa triju mora (ITM) nadilazi svoju regionalnu dimenziju i sve više privlači pozornost globalnih partnera. Energija, promet i digitalna infrastruktura bili su u središtu rasprava.

ITM trenutno okuplja 13 država članica i nekoliko ključnih partnera, uključujući Njemačku, SAD i Japan. Iako je projekt od samog početka imao snažnu političku dimenziju, potreba za njegovom transformacijom u praktičniju ekonomsku platformu postaje sve očitija. To znači prelazak s deklaracija i općih strategija na stvarne ulagačke projekte. Uključivanje privatnog sektora u djelatnosti inicijative, razvoj zajedničkih infrastrukturnih projekata i izgradnja jedinstvene investicijske priče koraci su u pravom smjeru. Međutim, kako ističu stručnjaci, oni su još uvijek nedovoljni s obzirom na razmjere izazova, kao i nedostatak institucija, opsega i tempa.

Sastanak na vrhu Inicijative triju mora, održan 28. i 29. travnja u Dubrovniku, potvrdio je rastuću važnost ove suradnje u srednjoj i istočnoj Europi. Inicijativa okuplja 13 država i partnere Njemačku, SAD i Japan / Snimio Grgo Jelavić/ PIXSELL

Od političke ideje do investicijske platforme

Jedan od najvažnijih konteksta za razumijevanje rastuće uloge ITM jest promjenjiv međunarodni poredak. Posljednjih godina dogodili su se brojni događaji koji predstavljaju izazov za cijelu regiju. Energetska tranzicija EU, pandemija, odmak od ruskih sirovina, ruska ekspanzija, hibridne operacije i proces povećanja obrambenih izdataka. Sve se više govori o krizi multilateralizma, modela temeljenog na širokoj međunarodnoj suradnji unutar velikih organizacija. Umjesto toga, postoji želja izgradnje bilateralnih odnosa i selektivnih saveza. Države, a posebno SAD, sve više pragmatično biraju partnere, vođene zasebnim političkim i ekonomskim interesima. U takvom svijetu, manji, regionalni oblici suradnje mogu postati sve važniji jer su fleksibilniji i sposobniji brzo reagirati na promjene. ITM se savršeno uklapa u ovaj trend.

Nacionalna koordinatorica za ITM, veleposlanica Romana Vlahutin, komentira za Vijenac: „Izgradnja ključne infrastrukture koja povezuje europski jug i sjever u ovom našem dijelu kontinenta i prije deset godina, kao i sada, bila je osnovna ideja inicijative – samo su razlozi, tj. geopolitička situacija bitno različiti. Prije deset godina ideja je bila poticanje gospodarskog razvoja. Danas je, a posebno nakon napada Rusije na Ukrajinu, uz gospodarski razvoj i pitanje sigurnosti i otpornosti dijela Europe, Inicijativa postala njegova kralježnica. Kad pogledate kartu i osnovne pravce spajanja Europe i Azije, jasno je da je sjeverni koridor koji je išao prema Rusiju nestao, i da se sve prebacuje prema jugu, bilo na srednji ili južni koridor. Stoga spajanje sjevera i juga infrastrukturom primjerenom brzinama i potrebama 21. stoljeća postaje strateški nužno.“

Nova geopolitička realnost i kraj staroga koridora

Regija srednje i istočne Europe suočava se s rizikom usporavanja gospodarstva, što bi, bez novih investicijskih podstreka, moglo oslabiti njezinu dinamiku rasta. Stoga infrastrukturni i energetski projekti, a posebno razvoj prometnih veza sjever–jug, integracija energetskih tržišta i ulaganja u digitalizaciju dobivaju sve veću važnost. Regija srednje i istočne Europe jedina je kontinentalna regija sastavljena prvenstveno od malih zemalja. Unatoč nepovoljnim demografskim trendovima i ograničenim financijskim resursima, gotovo sve zemlje ITM ostvaruju stabilan gospodarski rast i dobru stopu povrata ulaganja. Pristupanje regije Europskoj uniji omogućilo joj je da napreduje od perifernog do poluperifernog statusa, postupno sustižući bogate zapadnoeuropske zemlje i sustvarajući jedan od ključnih svjetskih sustava donošenja odluka. Suvremeni izazovi, međutim, znače da jeftina radna snaga i ulaganja u podizvođače globalnim korporacijama više nisu atraktivne dugoročne razvojne perspektive. Rast će zahtijevati tehnologiju i učinkovitu
specijalizaciju.

Hrvatska ima izniman zemljopisni položaj i obalu koja je čini velikim vratima Mediterana prema srednjoj i sjevernoj Europi. Cilj više nije „sustići” zapadnu Europu, nego razviti tehnologiju i nove međunarodne uloge

Format ITM izvorno je uspostavljen kako bi se izjednačile razvojne mogućnosti nekoliko novih država članica EU. Napredak u postizanju ključnih infrastrukturnih ciljeva i promjene u globalnom gospodarstvu ukazuju na potrebu proširenja političke vizije. Cilj više nije „sustići“ zapadnu Europu, nego razviti nove međunarodne uloge.

„To više nije samo pitanje razvoja ovog dijela Europe, nego otpornosti i sigurnosti cijele EU. Samo za vojnu mobilnost u sljedećem budžetu EU planira se izdvojiti deset puta više sredstava nego u prošlom – prije svega za željeznicu, logistiku, energiju. Prepreka je naravno količina novca koja je potrebna, procjena ide između 700 milijardi i jednog bilijuna eura, koji ne može biti samo javni novac jer ga nema u tim količinama. Ali još veća prepreka je kapacitet izrade kvalitetnih projekata, prije svega brzina izrade s obzirom na niz regulatornih zahtjeva. EU općenito pokušava smanjiti regulativu, međutim za zahvate ovakvoga obima, to je od ključne važnosti“, smatra Romana
Vlahutin.

Čelnici Inicijative, nastojeći privući veće zanimanje institucija SAD-a i EU za ulaganje u infrastrukturu regije, proglasili su proširenje suradnje kako bi uključili i vojnu mobilnost. Naglasili su dvojnu (civilno-vojnu) prirodu ključnih projekata pod pokroviteljstvom ITM: glavne pruge Rail2Sea, Rail Adriatic i Rail Baltica te cestovne projekte Via Carpatia i Via Baltica. Sastanak je također poslužio za daljnje jačanje suradnje između zemalja regije i SAD-a kao dobavljača LNG-ja. Italija se pridružila strateškim partnerima Inicijative, ali unatoč najavama, Indija to nije napravila. Glavni izazov ostaje nemogućnost nadilaženja formata godišnjeg foruma. Provedba preuzetih obveza ovisi o vladama pojedinih zemalja. Nedostatak mehanizama i izvora zajedničkog financiranja projekata pod okriljem ITM također ostaje prepreka.

Snage akumulirane tijekom godina, u obliku radnih resursa i proizvodnih vještina, omogućuju mjesto za stolom kada se uspostavljaju norme, standardi, ulaganja i koalicije. Niski troškovi energije i transparentni porezi daljnji su preduvjeti. To se tiče i povezivanja obnovljivih izvora energije i ulaganjem u inovacije i digitalnu infrastrukturu u regiji, kako naglašava Romana Vlahutin: „Jedna od najvažnijih investicija bit će ona u tzv. pametnu električnu mrežu i proizvodnju velikih količina električne energije dostatnih za potrebe nove digitalne industrije. Resurse imamo – od vjetra na sjeveru do sunca na jugu – imamo izvrsne stručnjake, sad je potrebno uložiti pamet i sredstva tako da planiramo rješenja za desetljeća unaprijed. Problemi su poznati: nepostojanje jedinstvenog tržišta kapitala, demografski izazovi, višak regulacija. To su sve problemi koji su rješivi – imamo pred sobom veliku priliku, treba je iskoristiti.“

Hrvatska kao vrata Mediterana i strateški čvor

U novim okolnostima, Inicijativa triju mora postat će glavni geopolitički i ekonomski forum za srednju i istočnu Europu, a možda jednog dana i platforma za kontakte s čelnicima globalnog juga. Trenutni forumi za raspravu, fondovi i mehanizmi za povezivanje srednjoeuropskih elita dobit će nadregionalnu dimenziju. Poslovni summiti mogli bi postati istočnoeuropski Davos.

Posljedice su već opipljive. U Sisačko-moslavačku županiju stiže najveća investicija u povijesti Hrvatske, projekt razvoja umjetne inteligencije i podatkovnih centara u Topuskom vrijedan oko 50 milijardi eura, koji nadilazi nacionalne okvire i uklapa se u širi strateški prostor ITM. Riječ je o ulaganju koje bi trebalo ojačati digitalnu i energetsku infrastrukturu regije srednje i istočne Europe, pridonoseći njezinoj otpornosti i tehnološkoj konkurentnosti. Projekt pozicionira Hrvatsku kao važnu točku u digitalnim i energetskim koridorima koji povezuju sjever i jug Europe. Time ova investicija predstavlja konkretan doprinos ciljevima ITM: jačanju povezivosti, sigurnosti i inovacijskog potencijala cijele regije.

Bolje korištenje procesa digitalizacije i rastuća važnost umjetne inteligencije pomoći će u premošćivanju jaza u radnoj snazi. U tom je smislu Hrvatska osobito dobro pozicionirana, ističe Romana Vlahutin: „Hrvatska ima izniman zemljopisni položaj i obalu koja je čini velikim vratima Mediterana prema srednjoj i sjevernoj Europi. Jadran je jedino NATO more idealno za diversifikaciju kritične infrastrukture. Jadransko-jonski koridor idealan je spoj Europe dalje prema Bliskom istoku i zemljama južne i jugoistočne Azije. Dovoljno je pogledati zemljopisnu kartu da bi se razumjelo što nam sve zemljopisni položaj Hrvatske omogućuje u gospodarskom i strateškom smislu.“