Obilježeno 165 godina najviše hrvatske znanstvene i umjetničke institucije

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je 29. travnja u Knjižnici HAZU svoj dan i 165. obljetnicu osnutka, a tom su prigodom na svečanoj sjednici dodijeljene i nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2025.

Dan HAZU slavi se u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor, pod predsjedanjem bana Josipa Šokčevića, na prijedlog đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije. Ta odluka provedena je u život nakon što ju je 1866. potvrdio hrvatski kralj Franjo Josip I., nakon čega su izabrani prvi Akademijini članovi koji su konstituirali Akademiju i za prvog predsjednika izabrali Franju Račkog. Stoga Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ove godine navršava i 160. godišnjicu od početka djelovanja.

Svečanost je održana 29. travnja u Akademijinu privremenom sjedištu, Knjižnici HAZU

Na te je događaje podsjetio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, istaknuvši da slavimo 165 godina od osnutka najviše hrvatske znanstvene i umjetničke institucije, važnog događaja ne samo za hrvatsku znanost, umjetnost i kulturu, nego i za samu osnovu našeg nacionalnog identiteta i hrvatske domovinske samosvijesti. Taj dugi hod kroz povijest ostvaren je prvenstveno zahvaljujući neprijepornom stvaralačkom i moralnom autoritetu Akademijinih članova – onih koji su je gradili nekada i nas koji je nosimo danas.

Na jesen dovršetak obnove Akademijine palače

Kao osamnaesti Akademijin predsjednik želim izraziti duboku zahvalnost generacijama akademika, velikana hrvatske znanosti i umjetnosti. Od vizionarske 1861. do danas, Akademija se potvrdila kao ključni čuvar naše samosvojnosti u procesu izgradnje moderne hrvatske nacije i milenijske težnje stvaranja samostalne hrvatske države. Izborena je jedinstvom hrvatskoga naroda i uznesena hrabrošću hrvatskih branitelja. U razdoblju od 160 godina neprekinutoga rada Akademija je svjedočila svjetskim društvenim potresima i prolazila kroz niz nametnutih državnih tvorevina i ideoloških zabluda da bi napokon dočekala Republiku Hrvatsku i trajno usvojila svoje hrvatsko
ime.

Na tim čvrstim i davnim temeljima u kojima se prepleće tisućljetna baština Hrvatskoga Kraljevstva počiva i današnja Hrvatska, sa svojom Akademijom koja je svijest i savjest hrvatske nacije, čuvar hrvatske baštine, promicatelj znanstvenog razvoja i umjetničke kreativnosti kao djelatnog hrvatskog doprinosa globalnom napretku i baštini čovječanstva“, rekao je akademik Neidhardt.

Kao i ranijih godina, i ovaj Dan HAZU proslavljen je u njezinu privremenom sjedištu, Knjižnici, no akademik Neidhardt najavio je da se na jesen planira dovršetak obnove Akademijine palače i njezino svečano otvorenje. „Tada ćemo se nakon godina iščekivanja okupiti u obnovljenom atriju, pred Bašćanskom pločom sa spomenom hrvatskoga kralja Zvonimira, upravo u vrijeme kad će se navršavati 950. godišnjica njegove krunidbe, u crkvi svetih Petra i Mojsija u Solinu. Zvonimirov jubilej skladno se nadovezuje na Tomislavov jubilej, na 1100. godišnjicu uspostave Hrvatskog Kraljevstva koju smo svečano proslavljali 2025. zajedno s časnim nacionalnim institucijama“, istaknuo je akademik Neidhardt.

Vrhunska znanost i umjetnost oblikuju modernu Hrvatsku

Iznio je podatke da HAZU danas ima 129 redovitih članova, 100 dopisnih članova sa svih strana svijeta i 72 člana suradnika, a 21. svibnja birat će se novi članovi. Akademija ima i 207 zaposlenika, među njima 82 doktora znanosti. Svi oni djeluju u Zagrebu i u još 16 hrvatskih gradova, u 27 Akademijinih znanstvenoistraživačkih zavoda, sedam muzejsko-galerijskih jedinica, u Knjižnici i Arhivu Akademije te u Arboretumu u Trstenom.

Dobitnici nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2025.

Proces obnove nije prekinuo uobičajene djelatnosti Hrvatske akademije, pa su u organizaciji ili pod pokroviteljstvom HAZU u 2025. održana 253 događanja, od toga 114 znanstvenih skupova, kongresa, simpozija i okruglih stolova, 56 predstavljanja knjiga, književnih večeri, projekcija filmova i manifestacija, 39 predavanja, 15 izložbi, deset svečanosti i dodjela nagrada, dva koncerta, pet skupština i osam komemoracija. Velik broj tih aktivnosti ostvarile su Akademijine jedinice izvan Zagreba koje nisu pogođene posljedicama potresa.

U izdanju HAZU u 2025. su objavljene 94 publikacije, a ukupno, od svojeg osnutka do kraja 2025, Akademija je objavila ukupno 7095 svezaka raznovrsnih publikacija.

Obraćajući se dobitnicima nagrada HAZU, akademik Neidhardt poručio je da oni pomiču granice znanja i stvaralaštva. „Ovom nagradom odajemo počast vašem trudu u protekloj godini. Neka vam diplome koje ćete primiti budu poticaj za buduće stvaralaštvo – kako biste nastavili obogaćivati riznicu znanja i umjetnosti, pronoseći pritom ime i ugled svoje domovine“, kazao je akademik Neidhardt koji je dobitnicima uručio diplome i plakete.

Nagradu HAZU za područje društvenih znanosti dobila je Maja Pajnić za knjigu Škrinja povlastica, za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti nagradu je dobila Suzana Szilner za rad Quest for Cooper Pair Transfer in Heavy-Ion Reactions, za područje prirodnih znanosti Marko Šestan za znanstvenu cjelinu pod nazivom Kontrola metabolizma glukoze u zdravlju i bolesti posredovana imunološkim sustavom, za područje medicinskih znanosti Nikola Štoković za znanstvenu cjelinu pod nazivom Pretkliničko istraživanje i razvoj lijeka Ostegrow-C, za područje filoloških znanosti Jurica Polančec za knjigu Glagolski vid – uvod u aspektologiju, za područje književnosti Gabrijela Rukelj Kraškovič za knjigu U kući i u vrtu bilo je mnogo cvijeća, za područje likovnih umjetnosti Jagor Bučan za knjigu Nutarnji oblik: O prikrivenome vidu likovnog umijeća, a za područje glazbene umjetnosti i muzikologije nagrađena je Mirela Ivičević za skladbu Überlala. Song of Million Paths, za violinu i orkestar.

Uime dobitnika nagrada HAZU zahvalu je uputila Maja Pajnić koja je kazala da svakog dobitnika nagrada ispunja u prvom redu osjećaj dubokog strahopoštovanja jer su njihovi znanstvenoistraživački i umjetnički radovi zahvaljujući Akademijinu priznanju uzdignuti na Parnas znanstvene, kulturne i umjetničke baštine hrvatskoga naroda.

Nagrade najboljim znanstvenicima i umjetnicima

„Nagrada koju danas primamo ispunjava radosnom prisutnošću sjećanje na svaki trenutak samoće kroz koji svaki znanstvenik i umjetnik neminovno mora proći i osjeća ga prilikom svojega stvaralačkog rada. Iako minuli trenuci našega znanstvenoga istraživanja ili umjetničkoga stvaranja nisu bili lišeni ljepote, ova ju je nagrada oživjela i obogatila. Time što je svaki od nas ovjenčan ovim znamenitim Akademijinim lovor-vijencem, potvrdilo se da su stručnost, mukotrpan rad, ustrajnost i posvećenost, odricanje i žrtva vrednote koje su itekako zaslužile biti na istaknutim mjestima. Stoga vam u svoje i u ime onih koji će za nama doći od srca zahvaljujemo. Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prožima nas također i nadom, ulijeva u nas nove stvaralačke poticaje, ohrabruje nas da gledamo naprijed te nas privlači novim, još neistraženim obzorjima. Nadahnjuje nas da i dalje budemo tragatelji za dragocjenim biserima, svaki u svojoj struci i na sebi svojstven način“, kazala je Maja Pajnić.

U sklopu proslave Dana HAZU posebnu zahvalnicu dobio je glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić jer se Večernji list, prema riječima akademika Neidhardta, dokazao kao Akademijin najsnažniji medijski oslonac.

„Večernji list prepoznaje važnost Akademijina rada, pružajući nam dragocjen prostor za prezentaciju svega što Akademija radi za hrvatsku znanost, umjetnost i kulturu, ali i za hrvatsko društvo u cjelini. Ta je suradnja duboko domoljubna, jer omogućuje da vrhunska znanost i umjetnost oblikuju modernu Hrvatsku i postanu opće dobro. Prošle smo godine diljem Hrvatske slavili 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva i upravo zahvaljujući Draženu Klariću i suradnicima ovaj veliki nacionalni jubilej dobio je zasluženu nacionalnu vidljivost, a ostavit će dubok trag u kolektivnoj memoriji i u srcu hrvatskog naroda. Time su postavili nove, visoke standarde u medijskoj prezentaciji naše povijesti. Djelovanje Dražena Klarića i suradnika svjedočanstvo je modernog, vizionarskog pristupa afirmaciji hrvatske kulture. Večernji list djelatno je pokazao da uloga suvremenih medija nadilazi puko izvještavanje te da mediji mogu i moraju biti aktivni promotori vrijednosnih obilježja našeg identiteta, utemeljenog na četrnaestostoljetnom kontinuitetu hrvatske samobitnosti i državnosti koja je prije 11 stoljeća stekla i kraljevsko dostojanstvo“, poručio je akademik Neidhardt.