Nagrađene knjige i izložba o hrvatskom nacionalnom i kulturnom identitetu

Kao i svake godine, 28. travnja na Dan Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskog slova,  dodijeljene su nagrade nazvane po važnom hrvatskom književniku Dubravku Horvatiću i povjesničarki Ljubici Štefan.

Nagrada za poeziju i prozu „Dubravko Horvatić“ dodijeljena je dvadeset drugi put. Pripala je pjesniku Ivanu Tolju i romanopiscu Hrvoju Hitrecu.

U Matici su dodijeljene vrijedne Nagrade Hrvatske kulturne zaklade

Ivan Tolj autor je nekoliko zbirki pjesama, a prošle je godine objavio Slova moja, sabrane pjesme koje sadrže i dvadeset novih pjesama, u povodu 1100. obljetnice Hrvatskoga  Kraljevstva.  „U Toljevoj poeziji osjeća se naglašena obuzetost arhetipskim slikama zavičaja, domovinstva i nacionalne sudbine. Njegova poezija pronosi svijest o slobodi i pravu naroda da svoju slobodu živi u punini“, stoji u obrazloženju Prosudbenog vijeća. Tolj intimistički proživljava golgotu hrvatskog naroda. Svoj pjesnički svijet oblikovao je na tradiciji hrvatske književnosti, kršćanskom svjetonazoru i vrijednostima. Istodobno, on je pjesnik aktualiteta. Zanimaju ga egzistencijalna pitanja osobe i njezina opstanka, kao i opstanka hrvatskoga naroda, njegove povijesti. Zahvaljujući na nagradi, Ivan Tolj kazao je kako bez sjećanja nema poezije, ona je svojevrsna borba protiv zaborava.

Nagradu „Dubravko Horvatić“ za prozu primio je Hrvoje Hitrec za povijesni roman Rex Croatorum Tomislav. Roman je objavljen kao prilog obilježavaju 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Nastavlja bogatu tradiciju hrvatskog povijesnog romana i vlastite književne produkcije s povijesnim temama. „Hitrec vraća fokus na naša saznanja o ranoj srednjovjekovnoj Hrvatskoj, osnažujući svijest o važnosti nacionalnog, kulturnog i političkog državnopravnog kontinuiteta. Daje moguće odgovore na pitanja tko smo mi kao narod? Koji su korijeni naše državnosti? Što znači biti Hrvat?“, istaknuto je, između ostalog, u obrazloženju Prosudbenog vijeća Hrvatske kulturne zaklade.

Od listopada prošle do ožujka ove godine u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori bila je postavljena velika izložba U početku bijaše kraljevstvo. Tom je izložbom ispričana priča o kontinuitetu hrvatske državnosti od ranog srednjeg vijeka do stvaranja suvremene hrvatske države. Nagrada „Ljubica Štefan“ za doprinos izučavanju hrvatske povijesti dodijeljena je trojici znanstvenika, glavnom autoru izložbe i povjesničaru umjetnosti Dini Milinoviću i njegovim suradnicima, povjesničarima Tomislavu Galoviću i Trpimiru Vedrišu. Njihov dosad nezabilježen pothvat ostavio je dubok trag u promišljanju pojma hrvatske državnosti.

„Željeli smo pokazati kontinuitet i u različitim razdobljima istaknuti ono što mislimo da je identitet hrvatske povijesti, kao i politički mentalitet hrvatskoga naroda, pripadnost imperijalnim nadstrukturama, vrste mikrodržavnosti duž Jadranske obale, koje, dakako, kulminiraju Dubrovačkom Republikom. Prije svega, ideja je bila sabrati naša povijesna iskustva u jubilarnoj godini, stvari koje bismo htjeli ponijeti u idućih stotinu godina, pokušati odgovoriti tko smo, odakle dolazimo, što smo bili tijekom povijesti“, naglasio je Milinović, dodavši da je bio izniman privilegij sudjelovati u ovom pothvatu.