Na mladima (glagoljašima) svijet ostaje

U sklopu ciklusa Mladi glagoljaši u Matici hrvatskoj Odjela za hrvatsko glagoljaštvo Matice hrvatske 21. travnja obilježeno je 11 stoljeća hrvatskog glagoljaštva kroz školski projekt Hrvatska glagoljaška baština. Dvoranu Jure Petričevića ispunili su mladi – ne samo kao publika, nego i kao predani sudionici ovoga posebnog događaja. Riječ je o projektu IV. zagrebačke gimnazije ostvarenom u suradnji s Maticom hrvatskom, Društvom prijatelja glagoljice i Staroslavenskim institutom.

Mladi glagoljaši iz zagrebačke IV. gimnazije u Matici hrvatskoj

Ravnateljica IV. gimnazije Slavica Dodig, obraćajući se okupljenima na početku programa, predstavila je ovu školu kao članicu UNESCO-ove mreže u kojoj s ponosom sudjeluje u brojnim i vrijednim projektima, među kojima je i ovaj o glagoljici, drevnome hrvatskom pismu, a koji se održava drugu godinu zaredom. Mentorica i savjetnica projekta Mirela Balešić Jović u svom konciznom izlaganju također je istaknula važnost očuvanja i promicanja glagoljaške kulture na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja. Posebno je naglasila povezanost projekta s obilježavanjem 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, u okviru koje je glagoljica iznova dobila dodatnu aktualnost. Kao glavnu temu Mirela Balešić Jović izdvojila je obilježavanje jedanaest stoljeća hrvatskoga glagoljaštva. „Glavni ciljevi i ishodi projekta jesu upoznati učenike s temeljnim značajkama hrvatskog glagoljaštva, baviti se proučavanjem, analiziranjem značajnih hrvatskih glagoljaških spomenika, prezentirati ono na čemu smo radili, razvijati samostalnost, kreativnost, motivaciju kroz istraživački rad“, kazala je. Potom je govornicu prepustila izlagačicama Antei Čamber i Marini Gabrieli Odak, učenicama drugog razreda IV. gimnazije, koje su, iskreno i znalački govoreći o hrvatskoj glagoljskoj pismenosti, dano im povjerenje i očekivanja u potpunosti opravdale.

„Iskreno, sve mi se to činilo nekako preduboko i komplicirano, ali baš kroz ovaj projekt postalo mi je jako zanimljivo“, kazala je Antea Čamber, dodavši da je posebno zanimaju stare glagoljske knjige i pravni spomenici, o čemu je i govorila, s naglaskom na glagoljske inkunabule – prve tiskane knjige na glagoljici nastale do 1500. godine. Hrvati su jedini slavenski narod s tako ranim tiskanim glagoljskim knjigama. Među šest poznatih hrvatskih glagoljskih inkunabula posebno mjesto zauzima Misal po zakonu rimskog dvora iz 1483. godine – prva tiskana knjiga na glagoljici i hrvatskom jeziku, ujedno i prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom. Datum njegova dovršetka, 22. veljače, danas se obilježava kao Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva.

Spomenula je Antea Čamber i lokacije naših dviju najstarijih tiskara, u Senju i Kosinju, te da se Brevijar po zakonu rimskoga dvora naziva i Kosinjski brevijar, pa istaknula: „Ono što je meni najzanimljivije nije taj povijesni podatak, nego kako su i koliko ljudi, jer je to bilo prije mnogo godina, imali svijest o očuvanju jezika i pisma. Od tada sam počela drugačije gledati na knjige jer zaboravljamo koliko su zapravo rijetke i vrijedne.“

Marina Gabriela Odak govorila je o epigrafskim spomenicima i liturgijskim tekstovima, a posebno je dojmljivo izrecitirala tekst ispisan na Bašćanskoj ploči, temeljnom kamenu i spomeniku hrvatske pismenosti i državnosti. Kao jedan od najljepših glagoljaških rukopisa izdvojila je Hrvojev misal, koji se danas čuva u Istanbulu, izrazivši želju da ga jednog dana i osobno vidi. Kazala je kako je glagoljica postojala diljem Hrvatske te da ima veoma duboku povijest. „Htjeli smo pokazati rasprostranjenost glagoljaštva u Hrvatskoj. Idemo od Istarskog razvoda preko glagoljskih grafita u Slavoniji do Konavoskog natpisa na jugu Hrvatske. Drago mi je da, zapravo, nema mjesta u Hrvatskoj gdje nema glagoljaštva.“

Za kraj je Antea Čamber pročitala pjesmu Aleja glagoljaša Jakše Fiamenga, koju su ove dvije učenice izabrale kao pun pogodak, na oduševljenje brojne publike, ljubitelja glagoljaštva okupljenih u Matici hrvatskoj.

O stoljećima dugoj povijesti naše glagoljice kao i o brojnim istraživanjima našeg starog pisma, Antea Čamber i Marina Gabriela Odak izlagale su iznimno kvalitetno i suvereno znalački. U velikoj Matičinoj dvorani govorili su mnogi veliki ljudi, s pravom i dobrim razlogom prepoznati kao veliki prinosnici hrvatskoj kulturi. Učenice IV. zagrebačke gimnazije Antea Čamber i Marina Gabriela Odak pokazale su svojim predavanjima da će tako biti i u vremenima koja su pred nama. Ne znači to da su zidovi Matičine palače baš uvijek slušali i najbolje govornike. Ali ovaj put, treba to priznati i naglasiti, slušali smo fantastično govorništvo vrlo mladih djevojaka, koje je vrijedno i mnogo većih dvorana od ove Matičine. Upravo zato Matica jest ono što jest – kuća u kojoj se nalaze mlađi i stariji, novaci i iskusni, akademici i gimnazijalci, studenti i profesori, te upravo ovdje, u Matici hrvatskoj, jedni od drugih uče, jedni drugima daju priliku te tako stvaraju novi život naše kulture i baštine.

Vodstvo ravnateljice Slavice Dodig i mentorice Mirele Balešić Jović, kao i predanost i entuzijazam učenica Antee Čamber i Marine Gabriele Odak, vrijedan su primjer koji treba prepoznati i poticati – jer ovakva inicijativa čini živu poveznicu između prošlosti i budućnosti hrvatske kulturne baštine.