Marul i dalje intrigira i nadahnjuje

Marulićevi dani vrijeme su godine kada se hrvatski narod i hrvatska akademska zajednica prisjećaju oca hrvatske književnosti, odajući mu prigodnim svečanostima poštovanje te iznoseći nove spoznaje i otkrića o najvažnijem bardu i klasiku hrvatske književne riječi koji i pola tisućljeća nakon svoje smrti nudi pregršt tema za umjetničko nadahnuće. Ovogodišnji Marulićevi dani, održani od 22. do 25. travnja u Splitu, bili su u znaku 30. godišnjice rada Marulianuma, ustanove posvećene Marulićevu liku i djelu. U suorganizaciji Književnoga kruga Split, 36. Marulićevi dani otvoreni su 22. travnja proglašenjem dobitnika nagrada Dana hrvatske knjige u tri kategorije – Judita, Davidias i Slavić – koje je ove godine iznimno održano u Zagrebu. Položen je lovorov vijenac na Meštrovićev spomenik Maruliću u Splitu te, nakon svete mise, i na Marulićev grob u crkvi sv. Frane na Rivi.

Povijest, sadašnjost i budućnost Marulianuma

Održani su tradicionalni dvodnevni međunarodni znanstveni skup Colloquium Marulianum, s 12 izlagača iz zemlje i inozemstva, te petnaesta kroatistička i sedamnaesta latinistička tekstološka radionica sa studentima iz Osijeka, Splita, Zadra i Zagreba, uz popratna predavanja i predstavljanja knjiga. Ove je godine Književni krug Split svečanom proslavom u staroj splitskoj Gradskoj vijećnici obilježio 30 godina rada Marulianuma. Na svečanosti su se okupljenima obratili Josip Vrandečić, predsjednik Književnoga kruga, Bratislav Lučin, dugogodišnji voditelj Marulianuma, te sadašnji voditelj Luka Marković. U prigodnim izlaganjima osvrnuli su se na povijest, sadašnjost i budućnost te institucije.

Svečano otvaranje Marulićevih dana na Voćnom trgu, ispred Meštrovićeva spomenika Marku Maruliću

Obilježavanje 30. obljetnice Marulianuma

Dodijeljene su zahvalnice i prigodni kipić Marka Marulića svim znanstvenim i kulturnim ustanovama koje su posljednjih 30 godina pomagale Marulianumu. Zahvalnica je dodijeljena i predsjedniku Matice hrvatske Damiru Zoriću. Izlagači su zahvalili akademiku Nenadu Cambiju, predsjedniku Književnoga kruga u vrijeme osnivanja Marulianuma, te dvojici njegovih najzaslužnijih zaposlenika i voditelja – Bratislavu Lučinu i Branku Joziću – koji su od Marulianuma učinili ono što on danas jest, uz pomoć kruga svojih suradnika kojima se odnedavno pridružio sadašnji voditelj Luka Marković. Od zaslužnih, preminulih marulologa istaknute su zasluge akademika Mirka Tomasovića, Branimira Glavičića i Nikice Kolumbića. Zahvaljujući spomenutim i drugim marulolozima, Marulianum je izrastao u bitno nacionalno i međunarodno znanstveno-kulturološko središte proučavanja, ne samo Marulića, nego i čitavoga renesansno-humanističkoga razdoblja.

U palači Milesi 24. travnja predstavljen je veliki zbornik Marule naš čestiti (prir. Mladen Vuković), a zbornik su predstavili Gordana Laco i Gordana Galić Kakkonen sa splitskoga Filozofskog fakulteta, Silvana Dragun iz Hrvatske udruge Benedikt te priređivač zbornika u kojem su kronološki navedene sve pjesme posvećene Maruliću, od njegova života do danas. Odabrane pjesme iz zbornika recitirao je Trpimir Jurkić. Čitajući antologiju pjesama posvećenih Maruliću tijekom pola tisućljeća „ne čitamo samo Marulića, nego čitamo i dokaz njegova trajanja“, naglasila je Gordana Galić Kakkonen. Voditeljica Marul Art Festa Silvana Dragun istaknula je kako Marulić pjesnicima u zborniku predstavlja „duhovnu vertikalu koja povezuje profano i sveto, renesansnu i suvremenu kulturu“ te nas „poziva na otpor nihilističkim tendencijama koje teže kulturnom i jezičnom razbaštinjenju“.

Učenici Klesarske škole u Pučišćima od bračkoga su kamena isklesali prigodne kipiće Marka Marulića / Snimila Tanja Kuštović FFZG

Josip Vrandečić istaknuo je da je Marulić „temelj hrvatske nacionalne društvene i kulturne kohezije, temelj izgradnje pojedinca i društva, jer uči da je poželjan život samo krepostan život“. Naglasio je da je Marulić „mozak cijeloga humanističkoga razdoblja, zaštitnik cijele naše renesanse i središnja figura naše kulturne povijesti“. Marulianum je dao, navodi Vrandečić, „presudno značenje u otkrivanju, sakupljanju, proučavanju i predstavljanju Marulove književne i filozofsko-teološke ostavštine“ koja je nesumnjivo središte hrvatskoga identiteta. Istaknuo je da su dva Dalmatinca, Marulić i sv. Jeronim, središnje osobe cijele renesanse, „uzvišenoga kršćanskog doba“, kako je renesansu sažeo Eugene Rice u svojoj glasovitoj definiciji toga razdoblja. „U Marulićevo doba, hrvatski se govorni standard posve izjednačio u crkvi, na ulici, u domu i u školi“, kazao je, „no Marulićeva je neprolazna zasluga da je tom hrvatstvu narodne kulture dao glas, a njegova je riječ, namijenjena svima, putem tiska dobila nevjerojatnu snagu, i univerzalno značenje u europskim središtima i na novim kontinentima“.

Kapitalni projekti i novo otkriće

Marulianum je, proučavajući Marulićevu ostavštinu, zorno predočio kako je piščeva fortuna bila na vrhuncu za njegova života. „Doista, Marulić kao pozoran promatrač prolaznosti, kao asket koji je nakon osobnoga obraćenja izlazio iz svijeta i dobro živio, kako bi dobro umro, nije odviše značio bujičnoj snazi modernoga, svjetovnog humanizma, po kojemu je čovjek mjerilo svih stvari, a koji se je zanosio i zanosi se zamisli kako će s vremenom znanošću, obrazovanjem i tehnologijom riješiti sve ljudske probleme, i štoviše proizvesti jedan ćudoredni zakon koji će sam po sebi vrijediti“, objasnio je Vrandečić. „Marulić nije samo otac hrvatske književnosti, nije samo moralni teolog, Marulić je prije svega i iznad svega životno načelo“, naglasio je.

„Kao što Talijani imaju svoj nacionalni centar za proučavanje Dantea, Nijemci Goethea, a Englezi Shakespearea, tako Marulianum u hrvatskom narodu obavlja središnju ulogu istraživanja ostavštine našeg velikana uz pomoć domaćih i međunarodnih stručnjaka koji su sve više zainteresirani za proučavanje Marulića“, istaknuo je Luka Marković. „Prošlost Centra putokaz je za budućnost“, rekao je, „jer ono što je dosad napravljeno pod Marulianumom određuje smjer daljnjega rada po već utabanom putu“. Cilj je, dakle, održati kontinuitet, odnosno raznoliku djelatnost centra: 1. istraživanje Marulićeva opusa i njegove recepcije u Hrvatskoj i svijetu; 2. potraga za izgubljenim i nepoznatim Marulićevim djelima, rukopisima, izdanjima i sl.; 3. završetak rada na objavljivanju Marulićevih sabranih djela; 4. prikupljanje sve dostupne građe o Maruliću. „Treba istaknuti da je marulolog Bratislav Lučin na ovogodišnjem znanstvenom skupu govorio o novopronađenom Marulićevom autografu iz Nadbiskupskoga arhiva u Splitu, što potvrđuje da još ima mnogo toga za otkriti i ovdje u Marulićevu i našemu Splitu“, naglasio je Marković, dodavši da će u fokusu biti dovršetak izdavanja Marulićevih sabranih djela, „kapitalnoga projekta Književnoga kruga Split“.

Marković je ujedno istaknuo kako će Marulianum nastaviti s organizacijom programa, izložbi i predavanja tijekom Marulićevih dana i nastojati povećati broj programa u drugim gradovima i inozemstvu te na taj način pridonijeti popularizaciji Marulića. U tom smislu, Marulianum će težiti većoj povezanosti sa školskim sustavom preko predavanja i radionica namijenjenih osnovnim i srednjim školama. Da je takvo što itekako moguće, potvrdili su vrijedni učenici Klesarske škole u Pučišćima koji su od bračkoga kamena što ga donirao Jadrankamen isklesali prigodne kipiće Marka Marulića koji su, uz zahvalnice, bili dodijeljeni za suradnju u proučavanju lika i djela Marka Marulića na kraju svečanosti u splitskoj Staroj gradskoj vijećnici.

MOLITVA GOSPI
ZA OZDRAVLJEN’JE DUŠE

u versih harvacki složena,

po motivih Marka Marula Splićanina

Gospe moja tužna, tebe molim noćas,

Zbriši dila ružna ter podari mi spas.

Sartcem dobre majke, koje zna opraštat’,

Skarši mračne varke, ne daj mi ispaštat’.

Svitlost tvoja divna, daj da me obasja,

Nek’ ta svitlost silna kako sunce zasja.

Gospe moja mila, ja hoću dobar bit’,

Al’ me tamnost skrila i Bog mi je sakrit.

Ne vidim više put, korak mi varluda,

U mračan padoh kut, nimam više kuda.

Meni triba milost, da zbriše vašćine,

Da podari mi kripost, spasi od tašćine.

Gospe moja draga, počuj moje riči,

Razbi lance vraga, dušu mi izliči.

Prid križem se molim, i prid kipom tvojim,

Čtujem te i volim, još se Boga bojim.

Podari mi pokoj, samo to ja hoću,

Osvitli život moj, sartcu daj čistoću.

Amen.

Toni Ćapeta