Lijepa Marulova riječ i u slici

U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, u sklopu 36. Marulićevih dana, od 23. do 25. travnja u Splitu je održan Marul Art Fest, trodnevna znanstveno-umjetnička manifestacija o suvremenome pogledu na život i djelo najvećega hrvatskog renesansnog genija.

Jedanaest likovnih umjetnika predstavilo je svoje radove inspirirane likom i djelom Judite

Marul Art Fest svečano je otvoren 23. travnja u Gradskoj knjižnici Marka Marulića, pod voditeljskom palicom Silvane Dragun, prigodnom likovnom izložbom Marulićevoj Juditi u čast i projekcijom dokumentarnoga filma 500 godina Judite u velikoj dvorani GKMM-a. Inspirirani likom i djelom židovske heroine, 11 likovnih umjetnika (Josip Botteri Dini, Velia Krmpotić, Rita Medvešek, Karin Grenc, Sanja Jureško, Drago Stojaković, Iva Mandić Stojaković, Eva Meštrović, Arijana Brakus Rožić, Marijana Rajčić, Anđelko Brkić) predstavilo je svoje radove koji na različite načine ocrtavaju bogobojazni Juditin karakter, ali i njezin smioni pothvat oslobađanja vlastitoga naroda od okrutnoga vojskovođe Holoferna.

Drugi dan manifestacije protekao je u znaku predstavljanja knjige Marule naš čestiti u Zavodu HAZU, uz prigodan pjesničko-glazbeni recital u sklopu znanstvenoga programa Književnoga kruga Split. O knjizi su govorili Silvana Dragun (inicijatorica Marul Art Festa), Gordana Galić Kakkonen i Mladen Vuković.

Završnoga dana manifestacije u Staroj gradskoj vijećnici upriličena je tribina Marulić i renesansa, uz glazbeni program mandolinskoga ansambla Umjetničke akademije, na kojoj su nadahnuto izlagali don Mladen Parlov i Hrvoje Petrušić na temu religioznih i svjetovnih značajki Marulićeva djela. Predstavivši Vitae Exemplar, svoju novu knjigu priloga o Marulu, don Mladen Parlov istaknuo je činjenicu kako Marko Marulić pripada onim piscima koji su mudro spajali biblijsku teologiju s renesansnim svjetonazorom. Hrvoje Petrušić otići će i korak dalje te ustvrditi kako su temelji njegove znamenite Institucije (tiskane 1506. u Veneciji), kojom je Hrvate na neki način uveo u kulturnu Europu, zapravo duboko antički, karakterom srodni Senekinu djelu.

Uz vješto moderiranje Ive Jakelić, autori su iznijeli svoja stajališta o utjecaju Marulićevih suvremenika (Erazma Roterdamskog, Pica della Mirandole) na oblikovanje njegove književne poetike zaključivši kako je Marulić po svemu „hibridni“ pisac kojemu je lijepa riječ dominantno služila kao metoda za snažnije dohvaćanje Božje riječi.