Dvostruki pogled na rađanje Hrvatskoga Kraljevstva

Ecclesia et Regnum – Splitski crkveni sabori 925. i 928.

U splitskom Arheološkom muzeju otvorena je izložba koja nadrasta okvire uobičajene muzejske prezentacije. Projekt Ecclesia et Regnum – Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine postavljen je kao zaglavni kamen nacionalnog obilježavanja ne samo 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, nego i tisućljeće i pol duge tradicije kršćanstva i državotvornosti na ovim prostorima. Ova velebna izložba nije tek puki zbroj artefakata; ona je vizualni i dokumentarni narativ o ključnom formativnom razdoblju naše povijesti. Riječ je o vremenu kada je hrvatska kneževina, učvršćena na razmeđu antičke baštine, utjecaja Bizanta i karolinškoga Zapada, pod krunom kralja Tomislava i autoritetom splitskih sabora, konačno izrasla u stabilno kraljevstvo i integrirala dalmatinske gradove u jedinstven crkveni i politički sustav.

Postav izložbe u lapidariju Arheološkog muzeja u Splitu

Postav izložbe u velikoj Sali Arheološkog
muzeja u Splitu

Ravnatelj Arheološkog muzeja Ante Jurčević na svečanom je otvaranju precizno artikulirao bit postava: „Prostor današnje Dalmacije bio je laboratorij u kojem se, pod okriljem Rima, kalio identitet koji danas poznajemo.“ Izložba okuplja više od 350 dragocjenih spomenika posuđenih iz gotovo 40 institucija, tvoreći dosad neviđenu mapu nacionalnog blaga. Kustoski tim, predvođen istaknutim stručnjacima Antom Jurčevićem, Majom Petrinec i Ivanom Banovac, uspio je u naizgled nemogućem zadatku – na jednom mjestu okupiti „osobnu iskaznicu“ hrvatskog srednjovjekovlja. U dvoranama muzeja i njegovu lapidariju posjetitelj se susreće s artefaktima koji su javnosti poznati najčešće kao ilustracije iz udžbenika. Tu je Trpimirova darovnica, ključni pravni dokument hrvatske državotvornosti i pismenosti, te ulomak oltarne ograde s imenom kneza Trpimira, najstariji kameni spomen hrvatskog imena na latinskom pismu.

Postav nudi dubok uvid u sakralnu umjetnost i epigrafiku od kasne antike do 12. stoljeća. Među izlošcima dominiraju Bašćanska ploča, Branimirov natpis, Povaljski prag i Plominski reljef, ali i najstariji prikazi Bogorodice iz Biskupije kod Knina. Posebnu pozornost plijeni plutej iz krstionice splitske katedrale s prikazom vladara, kao i fragmenti iz solinske „Šuplje crkve“, krunidbene bazilike kralja Zvonimira s likovima Krista i Mojsija. Izložba se, naime, ne zaustavlja na zidovima muzeja. Zahvaljujući suradnji s Riznicom splitske katedrale, posjetitelji s jednom ulaznicom mogu obići autentične lokacije – katedralu, krstionicu i samu riznicu – mjesta na kojima su se spomenuti povijesni sabori doista i odvijali. Time se postiže rijedak osjećaj povijesne neposrednosti; promatrač ne gleda samo u vitrinu, nego stupa u prostor u kojemu se povijesni događaj prije 1100 godina odvijao.

Panel-diskusija na otvorenju izložbe u Klisu

Sarkofag Ivana Tordakova, splitskog biskupa zaređena za nadbiskupa Salone na crkvenom saboru u Splitu

Dizajn postava, koji potpisuje Studio Clinica, uz grafički identitet Igora Čaljkušića i Olega Šurana, uspješno balansira između arhaične težine kamenih spomenika i suvremene multimedijalne prezentacije. Digitalni prikazi sakralne arhitekture od Krka do Kotora omogućuju posjetitelju širi geografski kontekst, dokazujući da je ranosrednjovjekovna Hrvatska bila integralni dio europskoga kulturnoga kruga.

Posebnost izložbe, po kojoj će ostati upamćena jest cjelovit obuhvat srednjovjekovne, postaachenske Hrvatske koja je pod kraljem Tomislavom odredila granice hrvatskog političkog prostora od Panonije do Dalmacije, od Istre do Boke kotorske i Bosne. Na izložbi su predstavljeni artefakti s područja sufraganskih biskupija Splitskoj nadbiskupiji, od Sisačke, Krčke, Rapske pa do Stonske ili Zahumske, Trebinjske i Kotorske. Prvi put su javnosti u kontekstu hrvatske predromanike pokazani nalazi iz Lobora, koji pripadaju Panonskoj Hrvatskoj, a kvalitetom stoje uz bok čuvenim ulomcima natpisa iz Trpimirova dvora u Bijaćima i njegova dvora u Klisu.

Trpimirova darovnica, 852. (prijepis iz 1568),
Župa sv. Jurja mučenika u Kaštel Sućurcu

Dragocjeno je da su na istom mjestu javnosti izloženi i manje poznati artefakti iz sakralnog krajolika Livanjske županije, greda oltarne pregrade iz Rapovina, pojasni jezičac iz Vrbljana kod Ključa, Livna, Prisapa, Lištana, Glamoča, Klobuka, najstariji natpis na hrvatskoj ćirilici iz Podvornice kod Lištana. Posebna su atrakcija fragmenti iz crkve Majke Božje Gorske u Loboru, u Panonskoj Hrvatskoj, koji kvalitetom i ornamentikom pripadaju istom izričaju poput najvrednijih primjera kamene plastike Bijele i Crvene Hrvatske.

Sisačka biskupija, Lobor, crkva Majke Božje Gorske, ulomak grede oltarne ograde s natpisom +SVMME
(In nomine summe Trinitatis), početak 9. st.

Izložba Ecclesia et Regnum ostaje otvorena do 8. svibnja i nezaobilazna je postaja za svakoga tko želi razumjeti korijene hrvatske državnosti i sakralnosti, ali i dokaz da je Split, i nakon jedanaest stoljeća, ostao čuvar naše najvrednije baštine. U vremenu globalne unifikacije ovakvi projekti služe kao nužan podsjetnik na specifičnost i dubinu našega kulturnoga genoma.

Dvor Tomislava na Klisu –
Rađanje Hrvatskog Kraljevstva

U autentičnom ambijentu topničke kasarne na tvrđavi Klis postavljena je izložba Dvor Tomislava na Klisu – Rađanje Hrvatskoga Kraljevstva. Ovaj kulturni događaj, priređen povodom grandioznih jubileja – 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva i isto toliko godina od održavanja splitskih crkvenih sabora – pružio je novi uvid u ranosrednjovjekovnu vladarsku arhitekturu i političko značenje kliškoga prostora. Autori izložbe na deset su panoa sintetizirali najnovija istraživanja koja Klis neopozivo postavljaju u središte formiranja hrvatske države.

Dugo je vremena u znanstvenim krugovima trajala rasprava o nedostatku materijalnih dokaza koji bi potkrijepili pisanu tradiciju o Klisu kao vladarskom dvoru (curtis). Iako je Klis zabilježen u Trpimirovoj darovnici, oskudni arheološki nalazi godinama su hranili skeptične teze. Međutim recentna istraživanja iznijela su na vidjelo ključne dokaze. Pronađeni ulomci dviju oltarnih pregrada u crkvi sv. Vida – jedne iz 9. i druge iz 10. stoljeća – svjedoče o transformaciji crkve iz kneževske u kraljevsku palatinsku kapelu.

Izložba precizno mapira Klis kao patrimonij kralja Tomislava i sjedište Trpimirovića, povezujući ga s okolnim ključnim lokalitetima: od Rižinica i solinskoga Otoka na rijeci Jadro, preko „Šuplje crkve“ u kojoj su se odvijale krunidbe, pa sve do kraljevske rezidencije na splitskom Sustjepanu i zavjetne crkve sv. Barbare u Trogiru. Poseban je naglasak stavljen na lik i djelo kralja Tomislava, vladara koji je uspio sjediniti hrvatski prostor razjedinjen Aachenskim mirom iz 812. godine. Njegova pobjeda nad Mađarima i Bugarima te stabilizacija granica bili su preduvjet za reorganizaciju crkvene hijerarhije.

Jubilej 1100. obljetnice podsjeća nas na 925. godinu i pisma pape Ivana X. u kojima se prvi put spominje kraljevska titula hrvatskog vladara. Na Prvom splitskom crkvenom saboru, u prisutnosti kralja i papinskih legata, splitski biskup Ivan Tordakov zaređen je za salonitanskog nadbiskupa. Bio je to prvorazredan politički čin: Tomislav je dobio crkvenog seniora čija se jurisdikcija protezala od Dalmacije i Panonije pa sve do dubrovačkog juga, obuhvaćajući Bosnu, Zahumlje i Duklju. Time je uz papinski blagoslov postignuto i duhovno jedinstvo golema teritorija pod vlašću hrvatskog vladara.

Otvaranje izložbe pratila je stručna panel-diskusija koja je okupila vodeće povjesničare, povjesničare umjetnosti i arhitekte. Sudionici su iz različitih perspektiva osvijetlili transformaciju arhitekture i moći od ranog srednjovjekovlja do doba kralja Zvonimira. Ana Torlak analizirala je pretvorbu antičke Salone u ranosrednjovjekovno nadbiskupsko sjedište, dok su Jadranka Neralić i Josip Dukić interpretirali ključne dokumente Tomislavova doba. O specifičnostima predromaničke arhitekture govorio je Vladimir P. Goss, Željko Peković fokusirao se na istraživanja juga Hrvatske, dok je Radoslav Bužančić rezimirao ulogu Klisa kao ishodišta države.

Organizirana sredstvima Općine Klis, uz sufinanciranje Splitsko-dalmatinske županije, izložba Dvor Tomislava na Klisu – Rađanje Hrvatskog Kraljevstva ostaje otvorena do konca lipnja. Izložba nije samo obljetničarski podsjetnik, nego i snažan argument o kontinuitetu i važnosti hrvatske srednjovjekovne države čija je pisana povijest začeta na autentičnoj Trpimirovoj darovnici, upravo potvrđenoj materijalnim nalazima na kliškoj stijeni.