Od tosta do posla

Tina Čatlaić diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u rujnu prošle godine. Bavi se prevođenjem, lektoriranjem i pisanjem. Objavila je dvije zbirke poezije u srednjoj školi, kao i spoken word album u suradnji s bendom Zagušljivi dim iz Čakovca, no tijekom fakulteta naposljetku se više pronašla u pisanju publicističko-znanstvenih nego književnih tekstova. Vjeruje da bi elementi i teme iz pop-kulture trebali zauzimati više mjesta u znanstveno-društvenim istraživanjima raznih vrsta, kao i u nastavi jezika. Upravo su njezin osvježavajući odnos prema jeziku i marljivost povod razgovoru, a i pokazatelj da postoje predani studenti koji će nas motivirati u daljnjem radu.

Kako su se u tvoj diplomski rad ušetali Peppa Pig, američki predsjednik Donald Trump, Tina Turner, Međimurje i, kako bi sama kazala, ostala čuda online novinarstva?

Tema mojeg diplomskog rada bila je jezično-stilistička i multimodalna analiza tabloidizacije kao sveprisutnog procesa koji mijenja suvremeni medijski krajolik. Pod „multimodalnom analizom“ podrazumijeva se i analiza vizualnog sadržaja, ne samo tekstualnog. Cilj istraživanja bio je pokazati na koji se način grade odrednice tabloidnog stila kao što su „senzacionalizam“ i „bombastičnost“: kada sam proučavala definicije tabloida, takvi pojmovi činili su mi se ambivalentnima i nedorečenima, osobito iz lingvističko-stilističke perspektive. Moja je namjera bila determinirati jezično-stilske figure, tematske okvire i vizualne obrasce kojima se tabloidnost oblikuje.

Moj cilj nije bio u potpunosti odbaciti tabloidizaciju kao sasvim negativan proces, nego objektivno proučiti sve njezine manifestacije i prepoznati njezine potencijalne kvalitete. Usto sam se u istraživanju ogradila od pitanja standardnog jezika i jezične normativnosti u novinskom diskursu. Stoga sam prenijela velik broj uvida iz većinski strane literature i naposljetku ih primijenila u analizi domaćeg korpusa članaka s najčitanijih hrvatskih portala. Primjera je bilo i više nego dovoljno. Uključila sam i viralne hitove poput bizarne naslovnice 24sata na kojoj se vijest o događajima iz crtane serije Peppa Pig objavljuje direktno iznad uznemirujuće vijesti o obiteljskom nasilju, dramatične fotografije krvavog Trumpa sa šakom u zraku nakon pokušaja atentata, „međimurske gotike“ slučaja obitelji Srnec (popularno zvanog i „slučaj škrinja“)... Navela sam kako tabloidizacija ne zahvaća samo novinsko izvještavanje, nego i javne nastupe političara poput Trumpa, Milanovića i sl., koji znaju što će brzo ispuniti novinske stupce. Na kraju sam osmislila novu definiciju tabloidizacije, utemeljenu na potvrđenim jezično-stilskim i vizualnim kriterijima.

Za sobom nisi ostavila samo diplomski rad nego i svoju prvu knjigu o stilistici – kako su te sva čuda online novinarstva dovela pak do nje?

Ovdje ponajviše treba zahvaliti mojoj sjajnoj mentorici i prijateljici Gabrijeli Puljić, koja mi je neizmjerno pomogla u procesu pisanja diplomskog rada.

Komisija pred kojom sam branila diplomski rad sastojala se od moje mentorice, redovitog profesora u trajnom izboru pri Katedri za stilistiku Krešimira Bagića i izvanredne profesorice pri Katedri za hrvatski standardni jezik Tatjane Pišković. Uputili su mi zaista lijepe riječi o radu te su mi na kraju predložili njegovo objavljivanje u obliku e-knjige na portalu Stilistika.org, što me iznimno obradovalo. Općenito, stilistika je izvrsna jezikoslovna grana jer je izrazito multidisciplinarna, moderna, široko primjenjiva i otvorena prema povezivanju lingvistike, književnosti, publicistike i analize diskursa uopće. Nadam se da će se njezina istraživanja i pristupi više uključiti i u nastavu – bilo sveučilišnu, školsku, ili nastavu inog jezika.

Ima li života tijekom faksa?

Ovisi što kome znači „život“. Nisam nikada bila previše oduševljena pojmom „studentskog života“ jer mislim da je često odviše romantiziran. Mislim da sam uvijek bila u limbu između kronične iscrpljenosti obavezama zbog koje nisam imala energije za tulumarenje i pobuđenog stanja aktivnosti u kojem sam željela napraviti milijun stvari odjednom. Ne mislim da je život tijekom faksa definiran izlascima, Erasmusima i sklapanjem ogromnog broja poznanstava. Doduše, takvim društvenim aktivnostima obično ispunjavamo prve godine na fakultetu i to je normalno, ali postane iscrpljujuće nakon nekog vremena.

Za mene su posljednje dvije godine na faksu bile važnije. Na diplomskom studiju počela sam više shvaćati kamo se želim orijentirati po pitanju interesa i posla. Primjerice na apsolventskoj godini hospitirala sam na Croaticumu, centru za hrvatski kao strani jezik, i otkrila da uživam u takvom tipu nastave. Zato mislim da je važno ono što se događa krajem faksa i posebice nakon njegova završetka.

Život mi se uvelike promijenio čim sam navršila 25. godinu i diplomirala. Možda je to ono što zovu razvojem frontalnog režnja, možda je samo ozbiljna promjena rutine. Ne trebate imati ogromnu grupu ljudi oko sebe niti se osjećati da nešto propuštate ako niste svaki vikend vani. To je, na kraju krajeva, uglavnom dosadno. Ključno je da imate bliski i uski krug ljudi s kojima uvijek možete razgovarati (ili uopće ne razgovarati i sjediti u tišini) o glupostima, koji vas razumiju i u vašem dobrom i u vašem lošem izdanju, s kojima možete pušiti cigarete i zajedno buljiti u zid kao čovječja ribica ili peći masne pohane dinosaure iz Spara.

Čime se sada baviš i šuška li se što novo u tvojoj (stilističkoj) alatnici?

Radim kao vanjski suradnik na Croaticumu. Oduševljava me susret s različitim kulturama, tj. heterogenim grupama polaznika iz cijelog svijeta koji se hvataju ukoštac s teškim zadatkom svladavanja hrvatskog jezika. Naime polaznici često imaju pitanja koja vas navode da istražite elemente hrvatskog jezika koje prije jednostavno kao izvorni govornik niste osvijestili, čak ni uz studij kroatistike.

Kad nađem vremena, voljela bih se posvetiti istraživanjima u kojima ću spojiti stilistiku i poučavanje inog jezika, npr. proučiti ulogu medijskog diskursa u nastavi stranog jezika, pa možda i osmisliti povezane nastavne materijale i zadatke. Volim sama pisati vlastite zadatke, nastavne listiće i tekstove za nastavu te tako održavati kreativni i individualni pristup nastavi. Osim toga živim mirno u Novom Zagrebu s divnom prijateljicom Vidom. Pravimo istu vrstu tosta svaki dan, slušamo velike i šizofreno raznolike playliste na malom Bluetooth zvučniku i uživamo u pogledu na Mamuticu.