Može li NATO preživjeti?

Kao u najgoroj prvotravanjskoj šali, i nakon što je američki državni tajnik Marco Rubio oštro kritizirao NATO, američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je da će se SAD potpuno povući iz ovog transatlantskog obrambenog saveza čiji je punopravni član i Hrvatska. Trump je izjavio da ozbiljno razmatra povlačenje nakon završetka rata s Iranom. Njegovi komentari potaknuti su odbijanjem nekoliko zemalja EU da pomognu SAD-u u napadu na Iran.

Trump je NATO nazvao papirnatim tigrom, što je izraz koji se koristi u angloameričkim zemljama za subjekte koji se pokušavaju predstaviti kao akteri, ali koji nisu dorasli zadatku u stvarnom životu. Ovo je dosad najjača Trumpova kritika NATO-a, što je vjerojatno posljedica predsjednikove frustracije jer mu saveznici nisu pomogli u Hormuškom tjesnacu. Situacija u Hormuzu je nejasna, ali znakovito je da je Trump, čim je došlo do smirivanja stanja u tom tjesnacu, opet napomenuo kako mu je Grenland, suvereno područje Danske, i dalje na umu.

Sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea nije uspio izgladiti razdor unutar saveza / Izvor: Bijela kuća

Da, nekoliko europskih članica NATO-a godinama je zanemarivalo svoje obveze, ali sada se mora imati na umu da je NATO obrambena organizacija. Stoga se članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora ne aktivira ako jedna od zemalja NATO-a sama započne rat. Članak je u povijesti korišten jednom, nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. Saveznici su tada odgovorili, a treba imati na umu da je u kasnijim vojnim operacijama poginulo 1100 njihovih vojnika. Trump nije razgovarao sa svojim europskim saveznicima prije početka ovog rata i sada ih pokušava iskoristiti kako bi opravdao svoja beznačajna postignuća i nemoć. Svatko tko prati izjave koje dolaze iz Bijele kuće postupno počinje shvaćati da je prestao pokušavati pronaći rješenje za rat i umjesto toga pokušava pronaći nekoga koga će okriviti za svoj neuspjeh.

Ostvaruje li se stari sovjetski san o raspadu NATO-a?

Saveznički odnosi sa SAD-om vrlo su snažni i čine okosnicu međunarodnih političkih odnosa. Stoga NATO nije šala. Srećom, povlačenje SAD-a ne ovisi o predsjednikovoj diskreciji, jer je u prosincu 2023. američki Kongres donio zakon koji predsjedniku zabranjuje donošenje takve odluke bez odobrenja Kongresa. Potrebna je ili dvotrećinska većina u Senatu ili zakon koji je donio Kongres. Ako predsjednik Trump želi europsku pomoć u otvaranju Hormuškog tjesnaca, prisjetimo se ideje finskog predsjednika Alexandera Stubba da bi Europa mogla razmotriti tu pomoć ako bi američki predsjednik pružio Ukrajini svu potrebnu pomoć za postizanje mirovnog sporazuma prihvatljiva Kijevu. To bi bio pobjedonosni dogovor za sve strane. Međutim, ova američka administracija ne mari za Ukrajinu.

Čini se da se ostvaruje stari sovjetski san o raspadu NATO-a, razdoru između SAD-a i Europe te neslozi među europskim narodima. Europa je pretpostavljala da će transatlantsko partnerstvo, ujedinjeno u svojoj predanosti demokraciji, ljudskim pravima i vladavini prava, biti toliko snažno da SAD neće oklijevati intervenirati u trenutku kada te vrijednosti budu ugrožene. Ta zajednica zajedničkih vrijednosti možda više ne postoji. S druge strane, to bi moglo natjerati Europu da se konačno probudi i počne se boriti za sve što joj je drago. Nevjerojatno težak poraz Viktora Orbana u Mađarskoj pokazuje kako su svi građani EU, čak i oni koji izražavaju najviše euroskepticizma, svjesni toga.

Iluzija o jedinstvu zapadnog svijeta

Je li stigao čas istine? Donald Trump više nije ostavio mjesta sumnji u vezi s njegovim odbacivanjem članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora koji jamči podršku napadnutoj državi članici. U demonstraciji američke beskrupuloznosti, Poljska je pozvana da pošalje dio svog sustava Patriot na Bliski istok, unatoč tome što se i sama nalazi u ratnoj zoni. Poljska je to izravno odbila. U konačnici, Trump će Europu naučiti jednoj stvari: da kaže ne. Rat s Iranom potvrdio je u praksi ono što Trumpova retorika već neko vrijeme jasno daje do znanja: da je navodno jedinstvo zapadnog svijeta iluzija. „Kolektivni Zapad“ nije priskočio u pomoć avanturistu i demonstrativno je sabotirao mjere koje praktički ništa ne bi koštale poput prava preleta za američke zrakoplove. Trump nije trebao biti toliko arogantan, prvo prijeteći Danskoj, a zatim i Kanadi. Nije se trebao igrati s tarifama, nije trebao prijetiti povlačenjem iz NATO-a i u konačnici nije trebao one na čiju je podršku računao staviti pred svršen čin – samo da bi kasnije glumio uvrijeđenu stranu.

Izlazak SAD-a iz NATO-a imao bi ozbiljne posljedice

Sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, koji je golemom brzinom stigao u Washington, nije uspio izgladiti razdor unutar saveza. Rutte je nakon sastanka rekao da je Trump „očito razočaran“ odbijanjem Europljana da podrže SAD u ratu protiv Irana, dok je Trump namjerno ponovno spomenuo temu Grenlanda. Odluka o povlačenju po francuskom uzorku, kada je ta zemlja izašla iz kolektivne obrane, ali ne i iz Saveza, imala bi ozbiljne posljedice i za obrambenu i za ekonomsku politiku. Stoga posjet Ruttea Washingtonu dobiva potpuno novu važnost. Čelnik organizacije učinio je sve što je mogao kako bi smirio spor između dviju strana Atlantika. No, Rutte je pogoršao podjele unutar saveza. Ponovno je omalovažavao članice saveza braneći napad na Iran, pa čak i pristajući na Trumpove pritužbe. Njegovo obećanje da NATO „može pomoći“ u otvaranju Hormuškog tjesnaca previđa cijelu poantu saveza, a to je zaštititi teritorij svojih saveznika od neprijateljskih napada. Povelja organizacije je kristalno jasna po tom pitanju. Neobrambena sila dopuštena je samo u okviru rezolucije UN-a.

Za Hrvatsku bi izlazak SAD-a iz NATO-a bio ozbiljan sigurnosni udar. Hrvatska sama ne može nadomjestiti ono što NATO pruža. Bez NATO-a Hrvatska bi morala još više ulagati u obranu, još tješnje se vezati uz europske sigurnosne aranžmane i vrlo pažljivo balansirati regionalne odnose, osobito prema prostoru tzv. zapadnog Balkana.