Mozaik iseljeničkog iskustva

U sklopu svečane akademije kojom je Hrvatska matica iseljenika proslavila 75. obljetnicu utemeljenja i aktivnog djelovanja ove institucije u gradnji mostova između Hrvatske i hrvatskog iseljeništva 12. veljače predstavljen je novi broj Hrvatskog iseljeničkog zbornika. Zbornik već godinama vrlo uspješno uređuje voditeljica Odjela nakladništva HMI Vesna Kukavica. Novo izdanje obuhvaća širok raspon tema koji i u ovom broju dolazi do izražaja već na prvi pogled. Dovoljno je reći da broji preko 400 stranica, a sačinjava ga, uz predgovor, 29 stručnih i znanstvenih tekstova, koji su podijeljeni u šest cjelina: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Znanost i Nove knjige. Tekstovi su ilustrirani s velikim brojem fotografija, grafikona i tablica, vizualno jako lijepo uređeni.

Hrvatski iseljenički zbornik nastavlja tradiciju već prepoznatljivo razvijenog popularno-znanstvenog stila tekstova, koji nas na zanimljiv i pitak način upoznaju s osnovnim karakteristikama i elementima razvoja hrvatskih iseljeničkih zajednica diljem svijeta, a u isto vrijeme donosi pogled u aktualni trenutak u Hrvatskoj.

Naslovnica obljetničkog broja
Hrvatskog iseljeničkog zbornika

Obljetnice kao okvir razumijevanja suvremenog trenutka

Na koricama zbornika nalazi se kruna iz sredine 14. stoljeća, a bila je dio izložbe U početku bijaše kraljevstvo u Klovićevim dvorima, posvećene 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva. Naime, Hrvatski sabor je 2025. proglasio godinom obilježavanja te obljetnice, i uz obljetnicu HMI-ja, ovo je tema koja dominira ovogodišnjim zbornikom. No, kako je 2025. bila, a 2026. i dalje jest godina obljetnica, i ovaj broj Zbornika opravdano se može smatrati višestruko obljetničarskim.

Publikaciju otvara tekst Ivana Tepeša posvećen 75 godina HMI-ja, koji svoju analizu temelji na logičnoj podjeli povijesti Matice na dva ključna razdoblja: do 1990, odnosno razdoblje kada je Hrvatska bila dio socijalističke Jugoslavije, te razdoblje od stjecanja samostalnosti. Pri tome se vrijedi referirati na predgovor ovogodišnjeg zbornika, u kojem se glavna urednica Vesna Kukavica također usmjerava na istu prijelomnicu, osamostaljenje Republike Hrvatske i ističe prvi, tzv. Božićni ustav Republike Hrvatske, u kojem se iseljeništvo posebno adresira. U tom kontekstu je zanimljiv tekst Bože Skoke posvećen tom ključnom dokumentu, a povodom 35. obljetnice njegova usvajanja. Skoko u Ustavu prepoznaje ključan formalni okvir za tumačenje svega što je u posljednjih 35 godina Hrvatska postigla. No, istovremeno je u polemičkom tonu postavio niz pitanja o potrebama promjene ustava u aktualnom kontekstu.

A taj aktualni kontekst u okviru migracijskih kretanja analiziraju Marina Perić Kaselj i Natasha Kathleen Ružić u radu o demografskom, identitetskom i razvojnom potencijalu useljavanja potomaka hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike u Hrvatsku.

Važnost spomenute izložbe u Klovićevim dvorima ističe i Ivana Bašić koja se u svom tekstu osvrnula na najvažnije kulturne događaje u Hrvatskoj, ali i šire, tijekom 2025. godine.

Jezik, kultura i mostovi prema svijetu

Kad je riječ o identitetu iseljeničkih zajednica, jezik nedvojbeno predstavlja jedan od ključnih elemenata, što se jasno očituje i u ovom broju Hrvatskog iseljeničkog zbornika. U skladu s time, Milan Bošnjak i Vedran Iskra upoznaju nas s potporom očuvanju i razvoju hrvatskoga jezika i kulture u inozemstvu. Ključnu ulogu u tome ima Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, ali svoj obol daje i niz drugih ustanova. Rezultati njihovih zajedničkih aktivnosti mogu se dijelom vidjeti u radu Manuele Obad i Sare Marđetka koje su predstavile dječje stvaralaštvo u školskom časopisu Govorimo hrvatski iz Švicarske koji izlazi već više od 30 godina.

Upoznavanje mladih s hrvatskom kulturnom tradicijom jedna je od misija i Staroslavenskog instituta, a s dijelom aktivnosti Instituta upoznaje nas Josip Mihaljević koji je u svom radu predstavio mogućnosti učenja glagoljice na zabavan i interaktivan način, na mrežnoj stranici Instituta.

Poveznicu s temom obljetnice Hrvatskog Kraljevstva i kralja Tomislava pronalazimo u radu Domagoja Vidovića, u analizi osobnog imena Tomislav u hrvatskome imenoslovlju i učestalosti njegova korištenja u dugom trajanju, što autor povezuje i kontekstualizira s važnim procesima i događajima u modernoj hrvatskoj povijesti.

U okviru cjeline Kroatistički obzori je vrlo zanimljiv tekst Željke Lovrenčić – prikaz života i djela Ramóna Díaza Eterovica, dobitnika čileanske nagrade za književnost. Eterovic se tako pridružio cijeloj listi istaknutih pojedinaca hrvatskih korijena u Čileu koji su se ranije okitili ovim priznanjem, a svojim doprinosom obogatili južnoameričko društvo.

Cjelinu Mostovi otvara rad Tamare Bodor i Monike Balija posvećen hrvatskoj zajednici u Bavarskoj, ali je cjelina u najvećoj mjeri posvećena iseljenicima u SAD-u. Povijesni aspekt predstavljen je radovima Stana Granica o Nikoli Fabijaniću, dok Jasenka Ferber Bogdan i Sanja Žaja Vrbica pišu o slikaru Ivanu Benkoviću. Benković je posebno zanimljiv iz perspektive razumijevanja povijesti iseljeničke zajednice u SAD-u tijekom Prvog svjetskog rata, dok je Fabijanić kao svećenik ondje došao nakon Drugog svjetskog rata. Aktualni trenutak u odnosu između pripadnika ove iseljeničke zajednice i Hrvatske tema je istraživanja Jasne Čapo, koja je predstavila etnografske zapise s otoka Suska, ostvarene u kontaktu s iseljenicima s tog otoka u ljetnim mjesecima kada oni na kratko vrijeme svojim boravkom potpuno mijenjaju sliku otoka u svakodnevici. Pri tome autorica otvara jako zanimljivu temu dinamike odnosa između stalno nastanjenog stanovništva i iseljeničke populacije koja na otoku provodi vrlo kratak dio godine.

Po pitanju prioriteta Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te Hrvatska bratska zajednica suglasne su – a to je očuvanje vrijedne građe sačuvane u iseljeništvu. Stoga su ove dvije institucije pokrenule projekt Iz Pittsburgha s ljubavlju koji je u zborniku predstavila Tatjana Mihalić. Cilj je projekta identificiranje, prikupljanje i valorizacija građe hrvatske baštine u iseljeništvu, s fokusom na fond knjižnice Hrvatske bratske zajednice.

U Južnu Ameriku vodi nas Marta Tomić u radu posvećenome Pašku Baburici, jednom od najistaknutijih hrvatskih iseljenika 20. stoljeća, a povodom 150. obljetnice njegova rođenja, dok se na sljedećim stranicama Zbornika može naći više podataka i o Hrvatima u Australiji.

Walter Vori Lalich u tekstu Iseljeničke nade u doba velikih iluzija bavi se nadama hrvatskih iseljenika u Australiji tijekom prve polovice 20. stoljeća. Ivan Hrstić ukratko je opisao aktivnosti organizirane tijekom 2025. u sklopu obilježavanja 75. godišnjice Hrvatskoga kluba u Adelaideu.

Znanost, povijest i duhovna skrb u službi identiteta

Na ove radove organski i logično se nastavlja cjelina Povjesnica. U skladu s ranije spomenutom obljetničkom prirodom Zbornika, cjelinu otvara rad Darka Perića o operaciji Oluja, odnosno prikaz svečane proslave 30. obljetnice Oluje održane prošle godine, a s posebnim osvrtom na oslobađajuće presude hrvatskim generalima u Haagu te odvjetnički tim koji je stajao iza tog uspjeha u kojem su veliku ulogu imali hrvatski iseljenici, odnosno potomci iseljenika.

U kontekstu uspjeha intelektualaca hrvatskoga podrijetla može se sagledati i rad Stana Granica o znanstvenim doprinosima temi povijesti Hrvata u Kanadi kanadskog povjesničara Anthonyja Rasporicha koji je preminuo u rujnu prošle godine.

Perspektivom država u kojima se Hrvatska nalazila u pojedinim povijesnim razdobljima bave se radovi Marijane Komljenović koja piše o iseljavanju s hrvatskih otoka krajem 19. i početkom 20. stoljeća te rad Wollfyja Krašića koji analizira otmicu hrvatskog političkog emigranta Vjenceslava Čižeka od strane UDBA-e.

Ovu cjelinu Hrvatskog iseljeničkog zbornika zatvara intervju Snježane Radoš s Tomislavom Markićem, ravnateljem Dušebrižništva za Hrvate u inozemstvu, a povodom 60. obljetnice ove institucije. Da bismo shvatili važnost ove institucije, dovoljno je reći da je u opisu Markićeva posla koordinacija 180 hrvatskih katoličkih župa diljem svijeta. Dušebrižništvo 2026. obilježava 60. obljetnicu utemeljenja, iako se korijeni organizirane skrbi Katoličke crkve za hrvatske iseljenike mogu pronaći još prije više od 130 godina, odnosno 1894. kada je đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer u Pittsburgh poslao hrvatskog svećenika Dobroslava Božića te je ondje sagrađena prva hrvatska crkva u iseljeništvu.

U cjelini Znanost Tanja Rudež bavi se doprinosom matematičara Igora Mezića umjetnoj inteligenciji, a potom predstavlja rad neurobiologinje Marte Zlatić, prve Hrvatice u Britanskoj akademiji. Dubravko Barač predstavio je Igora Štagljara, istaknutog hrvatskog biologa s kanadskom adresom, koji je razvio vrlo vrijednu suradnju s hrvatskim znanstvenicima te je pokrenuo i stipendiju za najbolje studente kojima je omogućen rad u njegovu laboratoriju u Kanadi.

Završni dio Zbornika zatvaraju prikazi šest novih knjiga posvećenih hrvatskim iseljenicima i hrvatskim manjinama u okolnim zemljama iz pera Lade Kanajet Šimić, Vesne Kukavica, Đure Vidmarovića i Marijete Rajković Iveta.

Zaključno, svi spomenuti radovi na prvi pogled odaju možda prilično heterogenu prirodu. No to je samo privid. Da, riječ je o autorima koji pripadaju različitim disciplinama i poljima, s jednako širokim rasponom interesa. No, radovi su ustvari izrazito homogeni jer nam svaki od njih otkriva jedan dio mozaika iseljeničkog iskustva i stvarnosti. Autori pristupaju toj kompleksnosti fenomena iseljeništva iz različitih početnih pozicija te ga time pomalo dešifriraju. Stoga vjerujem da će se ovogodišnja publikacija, kao uostalom i svi prethodni brojevi, potvrditi kao važan element u poznavanju povijesti i sadašnjosti hrvatskog iseljeništva, a s pogledom u budućnost.