Mostarsko proljeće povezuje umjetnošću

Veličanstvenim gala koncertom Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru na kojemu su nastupili Simfonijski orkestar Mostar, Zbor HNK Mostar, Studij glazbe Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru i Glazbena škola Ivana pl. Zajca, a pod dirigentskom palicom maestra Igora Tatarevića, u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače 13. travnja otvoreni su 28. Dani Matice hrvatske – Mostarsko proljeće 2026.

Spone koje ni granice ne mogu oslabiti

Na početku programa prisutnima se obratila predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Mostaru akademkinja Ljerka Ostojić naglasivši da kultura zahtijeva hrabrost i jasnu viziju. Dodijelila je povelje istaknutim pojedincima čiji je doprinos utkan u temelje rada OMH u Mostaru: „Povelju dodjeljujemo ministrici Sanji Vlaisavljević, osobi koja je u izgradnju i promicanje hrvatske kulture uložila nemjerljiv trud. Njezin rad u Federalnom ministarstvu kulture i športa nije samo administrativna potpora, već istinsko partnerstvo u očuvanju naše baštine. Hvala vam što ste prepoznali važnost umjetnosti kao mosta koji nas povezuje s Europom i svijetom. Postoje spone koje ni granice ne mogu oslabiti.

U izvedbi gala koncerta na svečanosti otvaranja Mostarskog proljeća sudjelovalo je gotovo 120 glazbenih umjetnika

Povelju uručujemo državnom tajniku Zvonku Milasu, čija je posvećenost Hrvatima izvan Republike Hrvatske postala sinonim za neraskidivo zajedništvo. Središnji državni ured pod njegovim vodstvom nije samo institucija, već siguran dom i čvrst oslonac svakom našem projektu. Gospodine Milas, ovo priznanje je znak naše duboke zahvalnosti za ruku podrške koja uvijek stiže s druge strane granice, čineći nas dijelom jedne, nedjeljive cjeline.

Konačno, postoje ljudi čije je ime neodvojivo od povijesti i opstojnosti Matice hrvatske. Spomenicu dodjeljujemo našem dugogodišnjem članu i prijatelju Draganu Čoviću. Njegova ustrajnost u očuvanju identiteta i stalna prisutnost u svim ključnim trenucima naše institucije čine ga stupom na koji se Matica oslanja desetljećima. Ova Spomenica svjedočanstvo je vjernosti korijenima i zajedničkom hodu kroz vrijeme koje tek dolazi“, poručila je Ljerka Ostojić.

Uime nagrađenih zahvalila je federalna ministrica kulture i športa Sanja Vlaisavljević koja je potom, uime visokog pokrovitelja manifestacije, predsjednika Hrvatskoga narodnog sabora BiH Dragana Čovića, otvorila Mostarsko proljeće 2026. „Mostarsko proljeće šalje snažnu poruku o povezivanju ljudi i gradnji mostova među njima, otvarajući prostor za iskreni interkulturni dijalog. Kroz umjetnost i kulturne susrete, Proljeće potiče razumijevanje i poštivanje različitosti. No, ujedno osnažuje i njeguje bogatu kulturnu baštinu Hrvata u Bosni i Hercegovini. Na taj način, svaki događaj postaje prilika da kultura postane most između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti... Neka nam ovo proljeće donese nove uspomene, nove susrete i novu inspiraciju. Neka Mostar i dalje bude mjesto gdje kultura živi, gdje se njeguje i gdje nas iznova podsjeća na ono što nas čini prije svega samo ljudima“, poruka je Sanje Vlaisavljević.

Predsjednica OMH u Mostaru Ljerka Ostojić dodjeljuje nagradu ministrici Sanji Vlaisavljević

Izgradnja i jačanje novih umjetničkih potencijala HNK Mostar

U program gala koncerta publiku je uveo ravnatelj HNK u Mostaru Ivan Vukoja, čija je ideja i bila da jedna od najznačajnijih kulturnih manifestacija u BiH započne upravo ovom scensko-glazbenom pričom. „Ovaj projekt ne svjedoči samo o jednoj izvedbi, nego i o procesu izgradnje i jačanja novih umjetničkih potencijala Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, nacionalnog kazališta koje, uz dramski, treba imati i operni i baletni ansambl. Gala koncert nije samo prvorazredan umjetnički projekt u čijoj izvedbi sudjeluje gotovo 120 glazbenih umjetnika, nego i društveni događaj koji potvrđuje ulogu HNK u Mostaru kao središnje kulturne institucije hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini“, kazao je Vukoja.

Brojna publika i izaslanstvo Matice hrvatske

U prvom dijelu koncerta izvedene su skladbe poznatih hrvatskih skladatelja poput Himne slobodi iz pastirske igre Dubravka Jakova Gotovca, Zbor Hrvatica iz opere Porin Vatroslava Lisinskog, U boj, u boj iz opere Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca te skladbe Sjetva i Žetva iz glazbeno-scenske legende Krunidba kralja Tomislava Darka Domitrovića, u aranžmanu Igora Tatarevića.

Drugi dio koncerta donio je orkestralnu suitu Igora Tatarevića Isus, Sin Čovječji koja je praizvedena u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u listopadu 2024. Ova suita u pet stavaka nastala je prema autorskoj glazbi Gabrijela Prusine skladanoj za istoimenu predstavu Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, premijerno izvedenu u svibnju 2021. Solisti su bili Zlatan Božuta na čembalu, Ivan Šimatović na akustičnoj gitari, Gabrijel Prusina na guslama i Jure Miloš na diplama.

U programskoj knjižici Anita Milićević zapisala je: „Svojom neuobičajenom instrumentacijom ova suita nudi cijeli spektar orkestralnih boja pogodnih za dočaravanje melosa koji uvijek odiše ‘nekim drugim’, drevnim vremenima te svojevrsnom melankolijom i egzotikom. Djelo se sastoji od pet tematski povezanih stavaka koji postupno kulminiraju prema codi završnog stavka. Igor Tatarević u svojoj je partituri zadržao autorove glazbene misli – teme, karakteristične motive, te cjelokupnu atmosferu djela, stvorivši cikličnu orkestralnu kompoziciju klasične forme, protkanu unutarnjom glazbenom arhitekturom po uzoru na modernu klasičnu suitu. Uz navedene umjetničke smjernice, partitura za ovu kompoziciju predstavlja samostalno klasično djelo namijenjeno koncertnom izvođenju, što je još jedan mali, ali bitan autorski doprinos hrvatskoj glazbenoj baštini koja njeguje autohtoni glazbeni izričaj. Sama suita nosi nekoliko iznimnih umjetničkih posebnosti: uključivanje hercegovačkih tradicijskih instrumenata poput gusala i dipli, dok klasična gitara i čembalo kao sinonim barokne glazbene tradicije predstavljaju poveznicu s zapadnoeuropskom kulturnom baštinom te zvučnu tranziciju između egzotičnog/orijentalnog i klasičnog/europskog. Glazbena dramaturgija postignuta je primjenom grupe raznolikih udaraljkaških instrumenata te posebno uvođenjem zbora u posljednjem stavku, čiji se nastupi manifestiraju u molitvi Abun D’Bashmayo – Oče naš na originalnom aramejskom jeziku te spokojnom napjevu Aleluja kojim kompozicija završava.“

Po oduševljenom pljesku publike u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače nakon naklona izvođača, može se zaključiti da je program odabran za otvaranje ovogodišnjeg Mostarskog proljeća – pun pogodak. A ono se nastavlja sve do početka srpnja.

Trideset programa do srpnja

Ove je godine u program uvršteno tridesetak različitih kazališnih, glazbenih, glazbeno-scenskih, likovnih, književnih i dječjih programa. Kada je riječ o kazališnim, Mostarsko će proljeće ugostiti tri kazališne kuće iz Zagreba – Teatar Gavran, koji dolazi s komedijom Papučari i monodramom Škola rađenom prema poemi Glorije Lujanović, zatim Teatar Rugantino i Moruzgva. Tu je, već tradicionalno, i Narodno pozorište RS-a iz Banje Luke s odličnom predstavom Gospođa Olga.
U suradnji s Muzejom moderne umjetnosti SUM-a bit će otvoren prvi postav Muzeja iz fundusa SUM-a, a pokrovitelj je ovoga zbivanja Vijeće Matice hrvatske u BiH.

Dragan Marijanović urednik je likovnih programa. Nekoliko ih je smjestio u Klub knjige Ivo Andrić, potom u Kosaču, točnije Galeriju kraljice Katarine gdje je planirana izložba iz Kosačina fundusa Hercegovina, a u suradnji sa Srednjom likovnom školom Gabrijela Jurkića iz Mostara i izložba 12 profesora te škole. Čeka nas i zanimljiva izložba Novi život staroga hrasta u kripti Franjevačke crkve te izložbena postavka Tragovima našeg postojanja – projekti i nacrti sakralnih katoličkih objekata u BiH. Tamburaški orkestar Misericordia sa solistima izvest će koncert Tamo gdje sam rođen u čast Tomislavu Ivčiću, a Škola pjevanja Belcanto počastit će publiku Zlatnim hrvatskim hitovima.

Od književnih događanja izdvajamo susret s književnicom Brankom Primorac te promociju stripa-slikovnice Zdravke Mile Marijanović Šuti, Roko! Bit će predstavljena i monografija o prvome opernom pjevaču iz Hercegovine, Ferdinandu Zovku, kao i knjiga Hodao sam Božjim stazama Petra Lovrića, a mostarski će lutkari izvesti predstavu Samo puhni u rog. U ovom bogatom i raznovrsnom programu, organizatori se nadaju, svatko će pronaći ponešto za sebe.