LIKOVNU UMJETNOST IZDVAJA

Dvije izložbe koje ovih dana vrijedi izdvojiti postavljene su u prostorima u kojima je izložbena djelatnost tek sekundarna aktivnost, često nepravedno zaobiđenima u uobičajenim kretanjima zagrebačke kulturne scene. Treća izložba, isto tako vrijedna, sjajno se nadovezuje na drugu.

IZLOŽBA KARIKATURA ADRIANE ­MOS­QUE­RA SOTO – NANI I OMARA FIGUEROE TURCIOSA otvorena je u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića 7. travnja. Adriana Mosquera Soto, poznatija kao Nani, jedno je od istaknutijih imena suvremene karikature i autorica kultnog lika Magole. Nani duhovitim i britkim crtežom iz ženske perspektive razotkriva svakodnevne društvene apsurde još od 1990-ih.

Omar Figueroa Turcios, karikaturist koji je karijeru započeo u vodećim latinoameričkim medijima i potom je nastavio u Španjolskoj, poznat je po izražajnom i koloristički naglašenom stilu kojim kroz karikaturalnu fizionomiju snažno karakterizira svoje likove. Izložbu su organizirali Hrvatsko društvo karikaturista i Knjižnica povodom sudjelovanja spomenutih umjetnika u ocjenjivačkom sudu 31. Međunarodne izložbe karikatura Zagreb 2026. Ovo je doista rijetka prilika da se radove ovih istaknutih autora vidi uživo. Izložba ostaje otvorena do 4. svibnja.

Domagoj Burilović, DORF

DORF DOMAGOJA BURILOVIĆA Sličan pomak izvan standardnih muzejsko-galerijskih tokova donosi i izložba Dorf Domagoja Burilovića postavljena u auli Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu, otvorena do 24. travnja. Burilovićev sjajan projekt Dorf, koji je prije tri godine oduševio zagrebačku Galeriju SC, kao i autorov paralelno otvoreni Neudorf u koprivničkoj AK galeriji (također samo do 24. travnja), razvija prepoznatljiv autorski svijet koji balansira između stvarnog i imaginarnog prostora, a sve s dobrim razlogom. Radovi ovog umjetnika polaze od fotodokumentiranja pročelja slavonskih kuća dok kasnije, kroz pažljivu obradu i montažu, prerastaju u atmosferične, vrlo nadrealne, ali i vizualno privlačne, slojevite prizore. Fokusirajući se na temu depopulacije i transformacije prostora, točnije na nasljeđe njemačkih zajednica u istočnoj Slavoniji, ali i raseljavanje stanovništva u istu tu Njemačku, umjetnik gradi posve novo selo koje istodobno djeluje poznato i stvarno, u isto vrijeme i pomaknuto.

Marko Tadić, Funga Robo u Trotoaru

FUNGA ROBO MARKA TADIĆA – Na ovu liniju promišljanja prostora i njegovih transformacija dobro se nadovezuje samostalna izložba Funga Robo Marka Tadića, otvorena 9. travnja u Trotoaru. Polazeći od arhivskih fotografija modernističkog Zagreba, Tadić kroz kolaž, crtež i instalaciju gradi slojeviti imaginarij grada koji se razvija kroz mreže, suradnju i ekološke odnose, propitujući mogućnosti drugačije, održivije organizacije urbanog prostora. Iz izložbenog teksta Ane Dević: „Glavni likovi serije Funga Robo skupina su crno-bijelih antropomorfnih figura, nalik na lutke izrađene od papira, koje utjelovljuju kolektivni entitet izvanzemaljskog micelija i djeluju kao njegovi posrednici. Inspirirani logikom gljivičnih mreža, ovi likovi sugeriraju oblike reorganizacije prostora i zajednice koji su neinvazivni, decentralizirani i međusobno povezani.“ Izložbu Marka Tadića u Trotoaru možete pogledati do 23. svibnja.