Hrvatska štiti sigurnost novinara

Godišnji sastanak o projektu Sigurnost novinara Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE-OESS) instituta Predstavnika za slobodu medija (RFoM) održan je u Bernu uz suorganizaciju švicarskog predsjedanja OESS-om. Kao nacionalna koordinatorica projekta za Hrvatsku, na skupu te organizacije koja okuplja 57 država sudionica, sudjelovala je članica Vijeća za medije Jasna Vaniček-Fila. Na sastanku koji za cilj ima poticanje bliže suradnje i olakšavanje razmjene informacija među nacionalnim institucijama 30-ak zemalja koje su uključene u projekt, predstavljen je švicarski nacionalni akcijski plan za sigurnost novinara, a organiziran je i studijski posjet švicarskoj javnoj televiziji SRG, koja u svom radu iznimnu pozornost posvećuje edukaciji i promicanju medijske pismenosti.

Hrvatska nacionalna koordinatorica Jasna Vaniček-Fila sudjelovala je na sastanku o OESS-ovu projektu Sigurnost novinara u Bernu

Hrvatska nacionalna koordinatorica OESS-ova projekta Sigurnost novinara Jasna Vaniček-Fila u svome je izlaganju istaknula konkretne aktivnosti koje se provode izravno u medijskim redakcijama u Hrvatskoj. Riječ je o predstavljanju te raspravi o što učinkovitijoj provedbi protokola za zaštitu sigurnosti novinara na javnim okupljanjima te prilikom saznanja o počinjenju kaznenog djela na štetu novinara i drugih medijskih djelatnika koji su potpisali Ministarstvo unutarnjih poslova RH i Hrvatsko novinarsko društvo te Sindikat novinara Hrvatske. Iznijela je rezultate provedbe protokola za 2025. kada je MUP primijenio protokol u 19 slučajeva u kojima su počinjena 23 kaznena djela na štetu novinara. Najčešće kazneno djelo je prijetnja te zatim prisila prema osobi koja obavlja posao od javnog interesa – što je razriješeno u 86 % slučajeva te su počinitelji prijavljeni, dok se u preostalim slučajevima provode intenzivna kriminalistička istraživanja.

Jasna Vaniček-Fila navela je kako je prijedlog novog zakona donosi niz važnih odredbi koje će štititi novinare od zlonamjernih tužbi. Predloženim zakonom uspostavljaju se postupovna jamstva kojima se štite prava fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje protiv kojih je pokrenut zlonamjerni sudski postupak. Bitno je što ta jamstva uključuju: osiguranje procijenjenih troškova postupka kao i rano odbijanje očito neosnovanog tužbenog zahtjeva. Zakon predviđa i naknadu troškova postupka kao i novčane kazne do 20.000 eura za pravne i do 5.000 eura za privatne osobe kao zlonamjerne tužitelje te se propisuje da će sud uvijek obratiti osobitu pažnju na potrebu hitnog postupanja po postupovnim jamstvima. Kao jedinstvena kontaktna točka za pristup informacijama o raspoloživim postupovnim jamstvima, pravnim lijekovima, ali mjerama potpore određena je Pravosudna akademija. Osim toga, važno je što je zaštita fizičkim i pravnim osobama uključenima u javno djelovanje u pitanjima od javnog interesa u velikoj mjeri proširena u odnosu na obveze iz EU Direktive, jer se njome zaštita jamči samo u građanskim ili trgovačkim pravnim zahtjevima ili sudskim postupcima s prekograničnim implikacijama, dok se predloženim hrvatskim „anit-SLAPP zakonom” pruža zaštita u svim slučajevima, bez obzira na postojanje ili izostanak prekograničnog elementa, naglasila je nacionalna koordinatorica projekta Sigurnost novinara OESS-a, Jasna Vaniček-Fila. 

Hrvatska je u Bernu istaknuta kao primjer dobre prakse u okviru nacionalnih instrumenata i inicijativa za zaštitu sigurnosti novinara. (Redakcija)