U gradu pod Kalnikom matičari pokazali kako se identitet čuva srcem, znanjem i zajedništvom

Susret Matičinih ogranaka aktivnih na području sjeverozapadne Hrvatske održan je 28. ožujka u Križevcima – nekadašnjem slobodnom kraljevskom gradu podno Kalnika, gradu neslavnoga Krvavog sabora križevačkog, ali i gradu košičkog mučenika sv. Marka Križevčanina. Nakon okupljanja predstavnika Matičine Središnjice i četrnaest kajkavskih ogranaka, uime domaćina okupljene je pozdravila predsjednica OMH u Križevcima Renata Husinec. U uvodnom govoru zahvalila je svima na dolasku, a Središnjici na ukazanome povjerenju te podršci u organizaciji susreta. Susret je organiziran i pod pokroviteljstvom Grada Križevaca i Koprivničko-križevačke županije.

Sudionici susreta ogranaka Matice hrvatske u Križevcima

Program je započeo posjetom Gradskoj knjižnici „Franjo Marković“ u čijem je predvorju pripremljena izložba Knjižno blago Matice hrvatske. Uz ravnateljicu knjižnice Marinu Vidović Krušić, koja je istaknula kako je ustanova kojoj je na čelu sljednica jedne od prvih ilirskih čitaonica u Hrvatskoj, uime Grada Križevaca okupljene goste pozdravio je pročelnik Sandro Novosel, a uime koprivničko-križevačkog župana Tomislava Golubića njegova izaslanica Marija Vukobratović. Svaki od govornika pohvalio je OMH u Križevcima kao jednog od glavnih nositelja kulturnoga, društvenog i znanstvenog života u gradu i široj okolici, o čemu svjedoči i izložba najvažnijih Matičinih izdanja iz fundusa Gradske knjižnice, u kojemu se čuva više od 1800 Matičinih knjiga. Izložbu je otvorio predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić.

Uslijedio je središnji dio susreta – predstavljanje ogranaka. Njihovo djelovanje u proteklom razdoblju i planove za budućnost okupljenima su prezentirali predstavnici ogranaka u Čakovcu, Bjelovaru, Garešnici, Đurđevcu, Križevcima, Varaždinskim Toplicama, Kloštru Ivaniću, Svetom Ivanu Zelini, Samoboru, Klanjcu, Varaždinu, Velikoj Gorici i Zaprešiću. Predstavnike OMH u Jastrebarskom i Zaboku u dolasku su nažalost spriječile posljedice olujnog nevremena, dok je predstavnik OMH u Koprivnici zbog drugih obveza uzmogao prisustvovati tek otvaranju susreta i izložbe.

Svi ogranci svojim izdanjima od zaborava čuvaju vrijedna djela svojih uglednih sugrađana, njihov doprinos kulturnom i gospodarskom razvoju zavičaja, a mnogi od njih svojim aktivnostima pridonose i afirmaciji mladih kroz razne natječaje za pjesnička i književna djela, promicanju kulture i njegovanju zavičajne baštine kroz edukacije, radionice i suradnju sa školama i drugim kulturnim institucijama. Osim uistinu brojnih pozitivnih strana djelovanja i široke lepeze godišnjih manifestacija (od kojih neke već imaju i višedesetljetni međunarodni karakter), proslava i izdanja, razmjene iskustava i savjeta, predstavnici ogranaka istaknuli su i teškoće i probleme u svakodnevnom funkcioniranju.

U prvome redu, izazov s kojim se suočavaju gotovo svi ogranci jest privlačenje mlađeg članstva i angažiranje visokoobrazovanih osoba za rad na volonterskoj bazi. Međutim primjena iskustava koja su predstavnici pojedinih ogranaka podijelili s okupljenima ima potencijal promijeniti nepovoljne trendove – ponajprije je riječ o natječajima posvećenima poticanju i nagrađivanju književnog i drugog stvaralaštva, ali i inovativnijim idejama poput organizacije tematskih kvizova ili usmjerenosti na potencijalne buduće članove od najranije životne dobi. Nadalje, svi ogranci bilježe velik nesrazmjer između ukupnog članstva i članstva koje redovito podmiruje članarine te aktivno sudjeluje u aktivnostima ogranka, što pokazuje kako je uz nužno stjecanje novog članstva potreban rad i na revitalizaciji već postojećeg.

Većina predstavnika ogranaka istaknula je dobre rezultate u području suradnje s jedinicama lokalne i regionalne samouprave i njihove proračunske potpore, dok je pojačanju veza s kulturnim institucijama moguće dodatno pridonijeti njihovim privlačenjem u članstvo Matice hrvatske, ali i uključivanjem članova Matice u njihove strukture. Time se ostvaruje i potencijal za rješavanje drugoga važnog izazova – rascjepkanosti publike, odnosno uočene pojave posjećivanja samo događaja u organizaciji vlastite udruge ili institucije, čime dugoročno dolazi do stvaranja zatvorenih krugova koji sadržaj priređuju isključivo sami za sebe, oduzimajući mu time njegov kulturni i društveni smisao.

Zaključujući susret, predsjednik Damir Zorić istaknuo je kako ogranci – njih ukupno 135 u Republici Hrvatskoj i inozemstvu – čine srž djelovanja Matice hrvatske koja kao nacionalna ustanova treba biti prisutna svuda gdje ima hrvatskog naroda. Zorić je istaknuo i kako je Matica jaka koliko je jak njezin najslabiji ogranak na perifernim položajima i u manjim mjestima. Upravo u takvim krajevima, naglasio je, sačuvani su zdravo nacionalno tkivo i zdravi duh sredine, a čiji su čuvari počesto upravo Matičini ogranci koji svojim radom u nacionalni trezor znanja i kulture hrvatsku baštinu i hrvatski duh spremaju i za buduća vremena. Zbog toga su, zaključio je, bitni susreti poput ovoga jer omogućuju povezivanje Matičinih ogranaka, jačaju njezinu organizaciju, a potiču i na zdravu konkurenciju i nadmetanje među ograncima.

Govoreći o hrvatskome jeziku, naglasio je njegovu tronarječnost koja uključuje i kajkavsku komponentu kojom su ispisane mnoge antologijske stranice hrvatske književne povijesti. „U slučaju hrvatskoga jezika, po mojem dubokom uvjerenju, povijest jezika i njegova dijalektalna raznolikost i različitost u odnosu na druge jezike, koliko god bili oni nama danas razumljivi, odlučni su čimbenici individualiteta jezika, njegove posebnosti“, istaknuo je predsjednik Zorić i pozvao sve okupljene da i dalje njeguju živu kajkavsku riječ.

Nakon službenog dijela programa za sve okupljene upriličen je ručak u skladu s Križevačkim štatutima, tradicionalnim pravilima domaćinstva i lijepog ponašanja za stolom i u svečanim prigodama poput ove. Brigu o njihovu pridržavanju na sebe su preuzeli hižna mamica i hižni japica, Vlasta Kliček i Zoran Homen, koji su okupljene sjajno animirali dosjetkama i pravilima vezanima za svaki detalj tradicionalne križevačke gozbe. Tom prigodom okupljene su pjesmom zabavili članovi Tamburaškog sastava „Pleteri“, dok su prigodne zdravice održali domaćini, ali i predstavnici Matičine Središnjice – predsjednik Damir Zorić, glavni tajnik Ivica Nuić i potpredsjednici Božidar Petrač i Dražen Švagelj – a posebno upečatljiv bio je nastup Matičina nestora i počasnog građanina Križevaca Stjepana Sučića.

Boravak u Križevcima završen je posjetom grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice i tamošnjoj zbirci vrijednih starih knjiga, gdje je uvažene goste dočekao križevački vladika Milan Stipić. S nadom da će doprinijeti povezivanju ogranaka i njihovih vodstava za čije je međusobno upoznavanje poslužio kao sjajna prilika, susret Matičinih ogranaka sjeverozapadne ili kajkavske Hrvatske ostat će u lijepom sjećanju svim sudionicima, a ovaj posjet Križevcima zasigurno nam neće biti posljednji.