Što (zapravo) čitaju srednjoškolci?

Čita i piše Đuro Hameršak, učenik 4. razreda Klasične gimnazije u Zagrebu

Herodot, Povijest

Herodot je dobio nadimak „otac povijesti“ zbog jednog jedinog razloga: bio je prvi povjesničar u pravom smislu te riječi. Prije Herodota, koji je živio u 5. st. pr. Krista, zapisi o prošlosti bili su isprepleteni s mitovima i nedostajala im je bilo kakva objektivnost. Djelo Povijest nikada nije dovršio te je ono zapravo objavljeno i uređeno tek nakon njegove smrti.

Izd. Matica hrvatska, Zagreb, 2007. / prev. Dubravko Škiljan

Putujući tadašnjim Mediteranom, prolazio je kroz mnoge zemlje te, razgovarajući sa svjedocima opisanih događaja i lokalnim učenjacima, zapisivao povijest i običaje raznih naroda. Velik dio svojih devet knjiga posvetio je grčko-perzijskim sukobima, za koje i danas često služi kao glavni izvor modernim povjesničarima.

Iako je ovo prvo povijesno djelo u kojem su korišteni neki aspekti znanstvene metode, ono se ipak ne može smatrati potpuno pouzdanim izvorom za razdoblja koja su mu prethodila, jer su izvori rijetko kada navedeni te unatoč nastojanju da bude što objektivniji, Herodot ponekad previše lakovjerno prepričava pojedine događaje.

Herodotova Povijest može se čitati kako bi se spoznali događaji koji su im prethodili, no ona ipak ponajprije treba poslužiti za proučavanje tadašnjeg shvaćanja prošlosti.

Haruki Murakami, Potjera za divljom ovcom

Izd. Nova knjiga, Podgorica,
2017., prev. na crnogorski Maja Kostadinović

Potjera za divljom ovcom treći je (i posljednji) roman u Trilogiji štakora, a ujedno i treći roman koji je napisao najpoznatiji japanski pisac Haruki Murakami. Trilogija štakora prati živote glavnog lika (kojemu je ime nepoznato) i njegova prijatelja, za kojega jedino znamo da mu je nadimak Štakor. U Potjeri za divljom ovcom Štakor se zapravo uopće ne pojavljuje, nego samo šalje nekoliko pisama koja pokreću radnju. Splet događaja koji su posljedica tih pisama tjera glavni lik da se uputi u potragu za ovcom koja na leđima ima crvenu zvijezdu. Ta potraga na kraju nije samo potraga za ovcom, nego prerasta u potragu za samim sobom.

U ovo djelo, u kojem glavni lik traži odgovor na pitanje svoje egzistencije, autor ubacuje fantastične elemente koji potiču čitatelja na razmišljanje, čine radnju zanimljivijom i unose simbolizam u karakterizaciju likova. Kritičari, a i sam Murakami, smatraju ovo njegovim prvim kvalitetnijim djelom u kojemu je, pišući ga, sazrio kao autor.

Evan Mawdsley, The Russian Civil War

Izd. Birlinn Limited, 2017.

 Mnogi kada razmišljaju o dolasku boljševika na vlast u SSSR-u njegovim početkom i krajem smatraju Oktobarsku revoluciju. Često se zaboravlja da je ona prethodila jednom od najkrvavijih sukoba u ljudskoj povijesti, Ruskome građanskome ratu.

Evan Mawdsley u svojoj knjizi The Russian Civil War manje se bavi Oktobarskom revolucijom i njezinim uzrocima, a glavni fokus stavlja na građanski rat koji je proizišao iz nje. Na vrlo čitljiv način prepričava tijek rata, objašnjava uloge bitaka i pojedinaca u tijeku rata te kako je sve to dovelo do boljševičke pobjede.