Novi postav Kazališnoga pop-up muzeja posvećen povijesti Drame

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu obilježava 165. sezonu djelovanja, a tim je povodom u atriju Kazališta svečano otvoren novi postav Kazališnoga pop-up muzeja, čiji je fokus na osobama koje su obilježile povijest Drame HNK u Zagrebu. Kazališna tradicija HNK započela je upravo Dramom, kada su 1860. godine u Zagrebu započele prve profesionalne predstave na hrvatskom jeziku, čime je započeo kontinuirani razvoj nacionalnoga kazališta koji traje do danas.

Kostimi iz novog postava Kazališnog pop-up muzeja u HNK u Zagrebu / Snimila Mara Bratoš

Izložba se prostire na tri etaže, u atriju, na mezaninu i prvom katu, stvarajući prostorno i sadržajno slojevito iskustvo za posjetitelje. U njezinu središtu nalazi se 165 portreta glumaca, redatelja, dramaturga, scenografa, kostimografa, ali i brojnih drugih kazališnih djelatnika čiji je rad obilježio ne samo Dramu zagrebačkog HNK, nego i povijest hrvatskoga kazališta u cjelini.

Svaki portret popraćen je QR kodom putem kojeg posjetitelji mogu pristupiti dodatnim informacijama o bogatim karijerama i biografijama predstavljenih osoba, otkrivajući njihov doprinos umjetnosti i razvoju kazališta. Postavljeni duž prostora oko gledališta, portreti simbolično predstavljaju 165 sezona kazališnog života, ali i generacije umjetnika koji su gradili umjetnički ugled HNK u Zagrebu.

Drugi dio izložbe postavljen je u Muzeju grada Zagreba i donosi pregled djelovanja Kazališta za vrijeme djelovanja na Gornjem gradu.

Autorica koncepta izložbe je Snježana Banović, a projekt je realiziran u suradnji Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu i Muzeja grada Zagreba, dviju institucija koje zajednički promiču i čuvaju kazališnu i kulturnu baštinu grada, uz podršku Leksikografskog zavoda Miroslav
Krleža.

Prvo izdanje Kazališnog pop-up muzeja u svibnju 2025. bavilo se baletnim klasikom Giselle, te obljetnicom napada na HNK u Zagrebu 3. svibnja 1995. u kojem je stradalo čak 17 plesnih umjetnika, dok je drugo predstavljeno u listopadu iste godine i bilo je posvećeno operi, te obljetnicama rođenja Jakova Gotovca i Ive Tijardovića. Autori su koncepta Muzeja Iva Hraste Sočo, Mario Gigović i Martina Petranović.