Mogu li poticajne mjere vratiti Hrvate u domovinu?

Koliko su hrvatski iseljenici upoznati s mjerama Republike Hrvatske za poticanje njihova povratka bila je jedna od tema istraživanja čije su rezultate u sklopu redovite tribine Odjela za međunarodnu suradnju i iseljeništvo Matice hrvatske predstavile autorice, znanstvenice s Fakulteta hrvatskih studija, Monika Balija Vincek i Tamara Bodor. Cilj istraživanja provedenog u okviru projekta Hrvati u Bayernu i Baden-Württembergu: (Re)migracijski potencijal za Republiku Hrvatsku, koji je financiralo Ministarstvo demografije i useljeništva RH, bio je ispitati čimbenike koji utječu na eventualne namjere povratka hrvatskih državljana u dvjema njemačkim saveznim zemljama u kojima živi najveći broj naših iseljenika u Njemačkoj.

Monika Balija, Tamara Bodor i Tuga Tarle / Snimila Jelena Gazivoda

Naime, od gotovo 426 tisuća hrvatskih državljana koji, prema statističkim podacima, žive u Njemačkoj, njih 60 % obitava u navedenim dvjema saveznim zemljama, stoga su upravo oni bili ciljana skupina ovog istraživanja. Prema podacima Destatisa i Državnog zavoda za statistiku dobno-spolna obilježja hrvatskih državljana u Njemačkoj znatno su povoljnija nego ona stanovništva Hrvatske. Štoviše, najveći broj njih nalazi se u najaktivnijoj radnoj i reproduktivnoj dobi zbog čega oni predstavljaju značajni potencijal za Republiku Hrvatsku.

Istraživanje je obuhvatilo terenski rad u glavnim gradovima tih dviju saveznih zemalja, Stuttgartu i Münchenu, te distribuciju online upitnika koji je ispunilo 634 ispitanika od kojih se više od 80 % u Njemačku doselilo nakon 2013. godine. Upitnik je sadržavao 57 pitanja otvorenog i zatvorenog tipa, a na izlaganju u Matici hrvatskoj predstavljeni su rezultati povezani s motivima i razlozima za ostanak u Njemačkoj odnosno za povratak u Hrvatsku. Rezultati su pokazali da oko 10 % ispitanika već poduzima korake za povratak u Hrvatsku ili se planira vratiti tijekom sljedećih godinu dana. Njih oko 34 % namjerava se pak vratiti u razdoblju od 1 do 10 godina, dok ih se 20 % uopće ne planira vratiti.

Glavni su razlozi za povratak želja za životom u domovini, nostalgija za domom, želja za mirnijim i opuštenijim životom te želja za većom blizinom obitelji i prijatelja. Viši životni standard, bolja organizacija sustava te veće mogućnosti za napredovanje u poslu čimbenici su zbog kojih jedan dio ispitanika ni ne razmišlja o povratku u Hrvatsku. Ti se čimbenici preklapaju i s razlozima zbog kojih su Hrvatsku napustili, a to su niska primanja, neuređena birokracija i politička situacija u Hrvatskoj. Kad je riječ o mjerama kojima Republika Hrvatska nastoji potaknuti povratak iseljenika, više od 30 % ispitanika za njih ne zna, a oko 37 % za njih je čulo, ali ne zna što točno uključuju. Recepcija mjera među značajnim brojem ispitanika je, dakle, prilično niska na što svakako treba obratiti pozornost.

U odgovorima otvorenog tipa ispitanici su imali priliku predložiti poboljšanje postojećih mjera kao i uvođenje dodatnih. Tako je dio njih istaknuo nedovoljnu pristupačnost mjera većem broju iseljenika kao nešto što treba promijeniti da bi poticaji za povratak bili iskoristiviji. To se posebno odnosi na pomoć pri pokretanju vlastitog posla za što je, trenutačno, potrebno ostaviti siguran posao i primanja u Njemačkoj i u Hrvatskoj se prijaviti na burzu rada. Također, konstruktivne kritike odnosile su se i na veću kontrolu poslodavaca kako bi se bolje uočile nepravilnosti u odnosu prema radniku poput neplaćenih doprinosa ili rada na crno.

Nedostatak vlastite nekretnine i zemljišta jedna je od ključnih prepreka pri razmišljanju o povratku mladih obitelji pa je pomoć pri stambenom zbrinjavanju također jedna od mjera potrebnih da se poticanje povratka učini atraktivnijim. Zaključeno je, između ostalog, kako za dio ljudi nijedna mjera neće biti dovoljno poticajna da bi se vratili, dok će se dio vratiti bez obzira na mjere. Oni koji se kolebaju ciljana su skupina prema kojoj Republika Hrvatska treba usmjeriti svoje napore u usklađivanju postojećih mjera sa specifičnim potrebama i izazovima budućih povratnika.