Manifestacija pozornoga slušanja

Pričoljupke i pričoljupci mogli su i ove godine svjedočiti dobro osmišljenome programu, nizu desetominutnih pričanja priča na unaprijed zadanu temu vrsnih pričaša i pričašica na 19. Pričiginu, a ponovno slušanje i gledanje organizirano u amfiteatru Doma mladih Split i Hrvatskome domu Split nudi live stream.

I ovogodišnji Pričigin privukao je nekoliko tisuća gledatelja i slušatelja  / Snimila Maja Prgomet

Idejni je začetnik festivala pričanja priča Petar Filipić, koji je bio na čelu Pričigina od 2007. do kraja 2022, Renato Baretić i Nebojša Lujanović bili su umjetnički direktori, a 2023. vodstvo festivala preuzele su Maja Vrančić kao izvršna direktorica i Patricija Horvat kao umjetnička direktorica festivala. Festival je nastao referirajući se na suvremene europske trendove, a početna je ideja bila aktivirati kritičnu masu ljudi, prije svega istaknute umjetnike i intelektualce koji bi publici pričali svoje neobjavljene priče, ali se svake godine nadograđivao, profilirajući se u veliku manifestaciju pozornoga slušanja.

Kako navode organizatori: „Tijekom godina iskristaliziralo se i da su priče uglavnom zabavnoga karaktera, s naglaskom na karikiranju svakodnevice i ljudskih osobina, često usmjerene prema razbijanju stereotipa i tabua, zbog čega Pričigin među ostalim pridonosi razumijevanju raznolikosti i kritičkoj svijesti društva.“ U današnjem vremenu neslušanja, teškoga artikuliranja misli bez pomoći različitih uređaja, otuđenja i zaboravljanja riječi, rečenica i smisla, Pričigin je zaživio svojom temeljnom idejom, kao i drugim događanjima: promocijama knjiga uglednih autor(ic)a, programom Pričigin narodu, koji se temelji na pričama iz publike, burzom pročitanih knjiga, a već se godinama pod okriljem Pričigina organizira i Dječji Pričigin, u kojemu svoje priče na zavičajnom idiomu pričaju osnovnoškolci.

Tijekom nekoliko dana godišnje Pričigin u Splitu prati uživo četiri do pet tisuća gledatelja, a snimke na YouTubeu gleda desetak tisuća gledatelja iz svih krajeva Hrvatske. Organizatori su 2023. godine odlučili iskoračiti iz Splita i zato su pokrenuli projekt Pričigin na otocima, u sklopu kojeg su održana gostovanja na Cresu, Lošinju, Rabu i Hvaru, a širenje se nastavlja i na moru i na kopnu.
Ove su godine prvog dana festivala, 17. ožujka, poznati pričaši pričali u životnim i profesionalnim parovima u programu Parnični postupak, a zatim je slijedio program Pričaj mi o njemu, posvećen Renatu Baretiću, u kojemu su o Baretiću pripovijedali prijatelji i prijateljice. Započeo je priču o prijatelju, ali i dobro kontekstualizirao i vremenski pozicionirao Pričigin barba Pero Filipić koji je govorio i o zanimljivim datumima koji slijede nakon početka Festivala, a to su Svjetski dan pričanja priča, Svjetski dan smijeha i prvi dan proljeća.

Drugi je dan ponudio trodijelni program: promociju knjige Krune Lokotara Limited edition, program naziva Priče iz regije (Lijepa vaša): „Kako sam stekao_la/izgubio_la predrasudu“ i solo (duo) glazbeno-kazališni program Ivanke Mazurkijević i Damira Martinovića Mrle.

Treći je dan predstavio Priče slijepih i slabovidnih: „Život je (s)lijep“, a zatim i optativne Doseljeničke priče: „Još bolje vas našli“ pričaša iz Turske, Velike Britanije, Kine, Iraka, Etiopije i Španjolske.

Četvrti su se dan slušale Priče (uglavnom) nefetivih: „Naše malo misto“, a završio je solo programom Gorana Navojeca. Kao voditelji smjenjivali su se Patricija Horvat, Kruno Lokotar, Tatjana Radmilo, Andrija Škare, Ksenija Banović, Sanja Mikleušević Pavić i Morana Kasapović, a petoga je dana festival zatvoren Dječjim Pričiginom koji je održan u Gradskoj knjižnici Marka Marulića, u knjižnici Dalmatina.

Kako je neologizam pričigin nastao ludično, isprepletanjem dviju riječi – naziva za najpoznatiju splitsku sportsku igru i leksema priča – želimo mu da kao i u piciginu, koji traje od 1923. na Bačvicama, njegovo lingvističko i narativno udaranje što dulje drži riječi iznad površine, a da misao i smisao nikad ne padnu u more.