Ivana Marinković Zenić Knjižnica Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu

Marko Golub & Dejan Kršić, Opremio: Mihajlo ­Arsovski – tipografija & dizajn novina, časopisa, knjiga, publikacija &td. 1961/2020.

Izd. Hrvatsko dizajnersko
društvo, Zagreb, 2024.

Ime Mihajla Arsovskog zlatnim je slovima upisano u hrvatsku kulturnu povijest. Za tog se velikog umjetnika vizualnog i grafičkog dizaj­na često kaže da je stvarao kulturu – u bogatome oblikovanju raznovrsnih oblika i sadržaja grafičkog dizajna. Njegov potpis otisnut je na brojnim knjigama, novinama, časopisima te raznim drugim publikacijama. Među inim poznata je njegova inovativna dizajnerska nazočnost u Teatru &TD 1970-ih godina za koji je oblikovao logotip i grafike muškarca s polucilindrom i brkovima te ženskog lika, i te su slike upisane u kolektivnom sjećanju. Njegov dizajnerski potpis nosi i prvi kultni LP Arsena Dedića Čovjek kao ja, rad koji se nalazi u zbirci Odjela za arhitekturu i dizajn njujorške MoMA-e.

Golub i Kršić, autori i urednici reprezentativne monografije, istaknuti teoretičari i kroničari dizajna, tvorci su koncepcije i kustosi izložbe održane u organizaciji HDD-a 2019. Rezultat je ova bogato ilustrirana i atraktivno dizajnirana knjiga o Arsovskom koja je primjer trajnog očuvanja baštine i vrijedan prinos povijesti dizajna, umjetnosti, kazališta i pisane riječi u svim aspektima.

Snježana Banović, Država i njezino kazalište: Hrvatsko državno kazalište u Zagrebu 1941.–1945.

Izd. Fraktura, Zaprešić, 2026.

Kazalište je oduvijek bilo zrcalo svoga vremena pa u tom smislu nije iznimka ni vrijeme NDH. O tomu pregnantno govori knjiga sveučilišne profesorice, istaknute znanstvenice, publicistkinje i redateljice Snježane Banović, koje je novo, dopunjeno i prerađeno izdanje objavljeno ove godine (pogovor M. Jergović). Nakon višegodišnjeg proučavanja arhivske građe o središnjoj nacionalnoj kazališnoj kući u razdoblju koje se u kazališnoj historiografiji dosad zaobilazilo, autorica je s iznimnom predanošću istražila te interpretirala što se sve u kazalištu događalo od prvih dana uspostave NDH. Autorica također navodi da je ubrzo nakon što su članovi kazališta potpisali zakletvu novoj državi i poglavniku, uslijedilo snažno ideološko razilaženje među njima. Opisani su slučajevi bijega u partizane pojedinih glumaca iz kazališta, kao i tragične sudbine pojedinaca, među kojima su đaci Glumačke škole i volonteri Drame HNK, koji su u ljeto 1941. ubijeni, a kojima je autorica posvetila knjigu u kojoj uspješno rekonstruira dio nacionalne povijesti te progovara o poziciji umjetnosti i umjetnika u turbulentnim vremenima neslobode i posrnula humanističkoga duha.

Jonathan Burrows, Koreografov priručnik

Nakon što je nekoliko desetljeća nastupao kao solist Kraljevskoga baleta u Londonu, predstavljajući ljepotu i estetske vrhunce plesne umjetnosti, Burrows se okreće koreografiji. Njegov Priručnik donosi mnoga pitanja, ideje, priče, citate iz razgovora na radionicama, a cilj mu je da čitatelj „istraži kako i zašto napraviti plesnu predstavu“. Pri tome valja naglasiti autorov iskren, neposredan i duhovit tekst koji nizom načela, vježbi, meditacija i ideja o koreografiji umjetnicima i plesačima omogućuje pronalaženje vlastita koreografskog rukopisa.

Izd. ADU Sveučilišta u Zagrebu,
Sveučilište u Zadru, Hrvatska
sveučilišna naklada, 2025,
prev. Sana Perić

Knjiga otvara mnogo pitanja: što je koreografija, a što improvizacija, što ples može, a što ne može, što je inspiracija, što krađa, treba li izvedbi tekst, treba li joj naslov, što publika očekuje, a odgovori su koncizni, uvjerljivi i vjerodostojni, što omogućuje da autorove misli pronađu put i do stručne javnosti i do zainteresirana čitatelja.