Dvije stogodišnjice kvantne fizike

U  suradnji Ogranka Matice hrvatske u Koprivnici i Gimnazije „Fran Galović“ u sklopu jednodnevne manifestacije 11. Dan za znanost 28. ožujka održano je predavanje Dubravka Klabučara Moderna kvantna teorija slavi stoti rođendan.

Dubravko Klabučar učenicima je pobliže predstavio kvantnu teoriju

Moderatorica Željka Perošić najavila je uglednoga gosta. Radi se o hrvatskom fizičaru, redovitom profesoru u trajnom zvanju i znanstvenom savjetniku koji je do 2023. godine radio na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, školovanome na Sveučilištu Stony Brook u New Yorku, Institutu Niels Bohr u Kopenhagenu, Max-Planck Institutu u Heidelbergu te ICTP u Trstu. Njegovi su radovi većinom iz područja teorijske fizike i elementarnih čestica i poljâ.

Klabučar, inače ugledan član Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske, u predavanju je istaknuo kako kvantna fizika ima dvije stogodišnjice. Prva je bila 2000. godine, jer je Max Planck još 1900. ustanovio da je podjela energije na određene porcije, tzv. kvante, nužna za objašnjenje važnog dijela empirije elektromagnetskog zračenja. Međutim, nalaženje zadovoljavajuće, neproturječne teorije za tu novu, kvantnu fiziku zapinjalo je još punih četvrt stoljeća. Prije stotinu godina, 1925. i 1926. pojavile su se čak dvije uspješne, a naizgled nezavisne kvantne teorije: matrična teorija Heisenberga, Borna i Jordana, te ona valna, vezana za Schrödingerovu jednadžbu. Međutim, nešto kasnije 1926. godine Erwin Schrödinger pokazao je ekvivalentnost svoje valne kvantne teorije s Heisenbergovom matričnom. Tako se došlo do konzistentne teorije potpuno drugačije vrste od teorijâ klasične fizike. Nazivamo je modernom kvantnom teorijom, jer su je kasnije teorijske ideje samo uspješno nadograđivale i usavršavale sve do danas. U sklopu ovih objašnjenja Klabučar je istaknuo ime jednoga od triju dobitnika Nobelove nagrade za fiziku za 2025. godinu, američkoga fizičara hrvatskoga porijekla Johna M. Martinisa.