Duhovna kula znanja i identiteta u srcu Bosne i Hercegovine

Pisana je riječ neizbrisiv trag ljudskog postojanja u vremenu i prostoru koji čitaju naraštaji na svakoj stranici njegove povijesti ukoričene u knjizi pamćenja. Učvršćeno u toj spoznaji Sveučilište u Mostaru objavilo je monografsku knjigu o Filozofskom fakultetu kojom je obilježilo  dvadeset godina njegova postojanja i djelovanja i time podvuklo činjenicu da je riječ o važnoj instituciji u čvrstoj sveučilišnoj strukturi. Uredničko vijeće u sastavu rektor Sveučilišta Ivan Čolak, dekan Filozofskog fakulteta Dražen Barbarić i prorektor i urednik knjige Marko Odak koncipiralo je knjigu sa svim obilježjima nakladničkog projekta koji je i svojim grafičkim oblikovanjem ogledni predložak, a sadržajnom strukturom sinteza studijski obrađenih povijesnih činjenica u razvidnom prikazu suradnje sa srodnim institucijama i poglavlja koja prikazuju projekcije pedagoškog i nastavnog programa.

Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru / Izvor Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru

Naime, ovu tvrdnju potkrepljuje činjenica da objavljenom knjigom nije samo ispunjena njezina primarna zadaća, to jest, uknjižena povijest tematizirane institucije u sveučilišnu gruntovnicu, nego je u iscrpnim prikazima referentnih autoriteta pisana i povijest visokoga školstva u Mostaru, odnosno, u Hercegovini, tangirajući i šire okruženje u visokoškolskom kontekstu Bosne i Hercegovine od razdoblja druge polovice 19. stoljeća kad je bila provincija Turskog Carstva sve do u naše digitalne dane na mrežnoj stranici Sveučilišta u Mostaru umreženom u globalni informacijski sustav suvremenih sveučilišta na internetskim komunikacijskim kanalima.

Monografskom knjigom Filozofskog fakulteta Sveučilište u Mostaru  obilježio je vrijeme postojanja i djelovanja u prostoru Bosne i Hercegovine i stoga je tom vremenskom odrednicom naslovljena: Dvadeset godina Filozofskog fakulteta. Međutim, valja ukazati i na druge sastavnice knjige koje pomnim listanjem otkrivaju njezinu čvrstu strukturu. Naime, naslov je pokrio temporalnu dionicu i jasno je markirao razdoblje u kojemu ova visokoškolska institucija izvodi nastavni program na visokim akademskim standardima koja su je pozicionirala u hrvatskoj sveučilišnoj zajednici sa zamjetnim rezultatima prihvaćenim i na drugim sveučilišnim adresama.

Povijest akademske transformacije

Temporalna sastavnica, osim što markira razdoblje predmetne knjige kazuje da je Filozofski fakultet institucija koju je iznjedrilo Sveučilište u Mostaru koje od 1992. godine nosi taj naslov s pravom izvođenja nastave na hrvatskom jeziku kao svome službenom jeziku, koje je, valja naglasiti,  jedina takva sveučilišna institucija u Bosni i Hercegovini. Iz tog je Sveučilišta, i na njegovim akademskim vrijednostima utemeljen Filozofski fakultet, a ta se važna činjenica saznaje upravo iz monografske knjige koja je i navodi uvodnim riječima s nadnevkom kazujući da je „odlukom Upravnog vijeća iz ožujka 2005. godine dotadašnji Pedagoški fakultet podijeljen na Fakultet filozofsko-humanističkih znanosti i Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti. Fakultet filozofsko-humanističkih znanosti 21. ožujka 2007. godine preimenovan je u Filozofski fakultet.“

Monografija o Filozofskom fakultetu uspješan je  izdavački projekt i vrstan urednički pothvat

Svakako valja skrenuti pozornost na činjenicu koja sugestivno izražava jedno od temeljnih obilježja  Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru koje je podvukao njegov dekan Damir Barbarić ovim riječima: „Pored visokoobrazovanih mladih ljudi koji su završavali svoje studije i postajali najboljim dijelom društvene strukture, Filozofski je fakultet strpljivo izgrađivao vlastiti znanstveni kadar. Danas se može podičiti širokom lepezom prepoznatih stručnjaka i znanstvenika, kao i mnoštvom vanjskih suradnika iz cijeloga svijeta koji rado surađuju s nama i povremeno dolaze na Filozofski fakultet.“ U prilog ovoj tvrdnji govori činjenica da nastavni program izvode brojni istaknuti redoviti i izvanredni profesori, docenti i asistenti koji svoju visoku znanstvenu opremljenost ne potvrđuju samo na matičnom fakultetu, nego, i gostovanjem na drugim fakultetima, sudjelovanjem na znanstvenim simpozijima i kolokvijima te objavljenim tekstovima u znanstvenim i stručnim časopisima i, navlastito, autorskim knjigama koje su referentna literatura u znanstvenom području i nastavnom programu.

Dekanove riječi potvrđuje i uspješna međunarodna suradnja sa Sveučilištem u Zagrebu što eksplicitno kazuje Damir Boras, rektor rečenog Sveučilišta u dva mandata: „Uvijek sam gledao na Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru kao na stožerni fakultet Sveučilišta u Mostaru, najvažnije znanstveno-obrazovne i kulturne institucije hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.“ Suradničke dojmove i visoke ocjene dijele i dekani i rektori Sveučilišta u Osijeku, Zadru i drugi te, napose, Oscar G. Luengo, profesor sa Sveučilišta u Granadi, koji je to izrazio ovim riječima: „Kao bivši gostujući profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru duboko sam impresioniran njegovom predanošću akademskoj izvrsnosti i međunarodnoj suradnji.“  

Monografska knjiga, osim što kazuje citiranim izjavama o međunarodnoj suradnji, na svojim stranicama pomno bilježi i riječi onih dekana koji su kroz minula desetljeća izgrađivali autoritet Filozofskog fakulteta: Šimuna Muse i njegova razdoblja dekanske službe od 2000. do 2006. godine na Pedagoškom fakultetu, koji je, kao što se već naglasilo, iznjedrio Filozofski fakultet. Dokumentarnu sastavnicu monografske knjige upečatljivo svjedoči Slavica Juka za razdoblje svojega dekanata od 2006. do 2013. godine kazujući o prvim izvanmostarskim iskoracima Filozofskog fakulteta u akademski prostor Bosne i Hercegovine.

Njezin nasljednik Zoran Tomić u razdoblju svoje dekanske službe od 2013. do 2017. godine unosi važne promjene utemeljivši Pravilnik o nagrađivanju izvrsnosti nastavnika, suradnika i nenastavnog osoblja kao i druge dopune. Osim toga utemeljuje sveučilišne institucije koje su od povijesnog značenja ne samo za Sveučilište u Mostaru nego i za cjelokupnu hrvatsku akademsku zajednicu u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj s nedvojbenim visokim institucionalnim kriterijima usustavljenim na europskim standardima prožimajući ih upravo tim vrijednostima i suradničkim mogućnostima. O tim povijesnim činjenicama Tomić piše: „U studenome 2015. godine donijeli smo odluku o osnivanju Galerije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i imenovali voditelja Marina Ivanovića. Ta vizija i ta inicijativa kasnije su dovele do razvoja Sveučilišne galerije i osnivanja Muzeja moderne umjetnosti SUM-a. Osnivanje Medijskog centra Sveučilišta u Mostaru zajedno sa SUM TV-om, bila je još jedna važna prekretnica u našemu dizajniranju moderna Fakulteta i Sveučilišta.“

Jedino sveučilište na hrvatskom jeziku u BiH

U razdoblju od 2017. do 2022. tadašnji dekan Ivica Musić usmjerio je nastavni program na promicanje i učvršćivanje hrvatskoga jezika kao jedinoga nositelja svih kolegija na svim fakultetima Sveučilišta u Mostaru jer je ovo Sveučilište jedina visokoškolska institucija s pravom javnosti hrvatskog jezika na Sveučilištima u Bosni Hercegovini. To je Musić obrazložio riječima: „Osim obrazovanja kvalificiranoga i konkurentnog kadra te njegovanja općeljudskih vrijednosti smatrali smo da je obveza Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru čuvati i promicati hrvatski jezik i kulturnu baštinu, posebno onaj njihov dio koji se odnosi na bosanskohercegovački milje, a koji je integralni dio opće hrvatske kulture.“ 

Na stranicama monografske knjige spoznaje se i impresivna činjenica da Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru izvodi nastavu na sedamnaest studija u širokom znanstvenom rasponu od informacijskih i politoloških te studija novinarstva do sigurnosnih i međunarodnih studija; od krucijalnih determinanti suvremenog civilizacijskog normativa do tradicijskih studija koji su europska sveučilišna baština iz filološkog i humanističkog područja s naglaskom na jezicima i književnostima. Osim hrvatskoga jezika i književnosti tu su vrsni nositelji katedri latinskoga, engleskoga, njemačkoga, ruskoga, talijanskoga jezika i književnosti te studiji povijesti i povijesti umjetnosti, filozofije, psihologije i dr. Važne sastavnice u strukturi Filozofskog fakulteta jesu poslijediplomski i specijalistički studiji koji uzvisuju matični fakultet u sveučilišnoj zajednici i izvan državnog okvira u kojemu je njegova administrativna adresa jer mu oni upisuju akademsku adresu na brojnim europskim znanstvenim institucijama. Njima se u prilog dopisuju i međunarodne znanstvene konferencije i znanstveno-stručni simpoziji ukoričeni u dvojezičnim zbornicima i drugim publikacijama.

Zaključno se može ustvrditi da monografska knjiga nije samo uspješan izdavački projekt i vrstan urednički pothvat samo zato što na svojim stranicama povijesno utemeljuje Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru primarno u znanstvenu instituciju s referentnim pokazateljima, već i stoga što markira poglavlja glagoljskim pismenima koja ne samo da likovno ilustriraju knjigu nego i znanstveno učvršćuju glagoljskim pismenima hrvatsko identitetsko ishodište hrvatskoga naroda i čuva ga snagom duhovne kule u hrvatskom jeziku.