Digitalno djetinjstvo: tko vlada životima naše djece, mi ili algoritmi?

Okrugli stol Digitalno djetinjstvo u Hrvatskoj – od „čestog korištenja“ do stalne povezanosti na kojem su predstavljeni rezultati nacionalnog istraživanja EU Kids Online 2025. održan je u Matici hrvatskoj 1. travnja. Istraživanje su proveli Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) uz potporu Agencije za elektroničke medije koja je u ožujku postala Agencija za medije.

U raspravi su sudjelovali potpredsjednik DKMK Igor Kanižaj s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Jasna Vaniček-Fila, pročelnica Odjela za medije Matice hrvatske i članica Vijeća za elektroničke medije, te Tomislav Filić, ravnatelj zagrebačke OŠ Augusta Harambašića. Ključne rezultate istraživanja detaljno je predstavila nacionalna koordinatorica projekta Lana Ciboci Perša s HKS-a.

Sudionici okrugloga stola zaključili su da je medijska pismenost odgovornost čitavoga društva – od škola i roditelja do javnih servisa i novinara / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Secirajući duboki jaz između tehnološkog napretka i odgojne nemoći društva u svijetu gdje djeca na internetu više ne borave već žive, stručnjaci su uputili poruku o nužnosti uspostave „odgojnog saveza“ i stalne komunikacije između učenika, škole, roditelja i društva. Medijska i internetska pismenost ne smije biti svedena na izolirane školske sate, nego mora postati dio cjeloživotnoga učenja, poručili su.

Lana Ciboci Perša navela je da se od 2017. situacija značajno pogoršala. Istraživanje na uzorku od 1172 djece (10–16 godina) pokazalo je da na mreži provode između 5,5 i 8,5 sati dnevno, dok svaki četvrti učenik mobitel koristi i tijekom noći. Njih 60 posto navelo je da je to neuspješno pokušalo smanjiti. Svako četvrto dijete primilo je poruku seksualnog sadržaja, a u trećini slučajeva pošiljatelji su nepoznate osobe. Nasilje je najčešće povezano s izgledom, a zlostavljačke poruke nerijetko dolaze od kolega iz razreda. Što se korištenja umjetne inteligencije tiče, Hrvatska je malo iznad prosjeka Europske unije. Čak 40 posto djece koristi je za pisanje zadaća, svako treće za razgovor o brigama i zdravlju, a svako deseto za kreiranje opasnih deep fake sadržaja.

„Djeca su nam poručila da su zabrinuta jer internet narušava njihove međuljudske odnose. Šokantna je činjenica da je u svijetu zabilježeno 1,2 milijuna upita o samoubojstvu, a niti jedna platforma nije htjela ustupiti podatke. ChatGPT i providere ne zanima odnos, već interakcija, a djeca traže upravo odnos“, rekao je Kanižaj. Također je podsjetio na suđenja u SAD-u protiv Mete i ­Googlea kojima je utvrđen „ovisnički ­dizajn“ platformi te da je u prosincu prošle godine Europska komisija kaznila platformu X sa 120 milijuna eura. Oni koji su pogriješili trebaju odgovarati, poručio je. Također je dodao da mnogi roditelji u Hrvatskoj pojma nemaju da je primjerice slanje seksualnog sadržaja maloljetnom djetetu kazneno djelo. Ako dečko koji je punoljetan svojoj djevojci koja ima 17 godina pošalje takav sadržaj, to je kazneno djelo, pojasnio je dodavši da roditelji moraju pratiti sadržaje koje dobiva njihovo maloljetno dijete.

Kanižaj je također istaknuo da mnogi roditelji ni djeca ne znaju za članak 95. Obiteljskog zakona koji roditelje obvezuje da nadziru s kim se njihova djeca druže, kako u stvarnom tako i u virtualnom svijetu. Zakon kaže: „Roditelji imaju pravo, dužnost i odgovornost nadzirati dijete u njegovu druženju s drugim osobama, kao i komunikaciju na društvenim mrežama, odnosno drugim oblicima elektroničke komunikacije te mu zabraniti druženja i komunikaciju koja nisu u skladu s djetetovom dobrobiti.“

Jasna Vaniček-Fila istaknula je kako je internet mjesto koje nam može biti od koristi, što se najbolje vidjelo u vrijeme pandemije korone kada smo se povezali putem ekrana. No, prema ovim rezultatima, otvara se pitanje kako ga koristimo, jesmo li gospodari mi ili algoritmi, i zato nam je u ovladavanju medijskom pismenošću potrebno cjeloživotno učenje i nadasve stalna komunikacija, navela je istaknuvši i važnu ulogu javnih medijskih servisa i novinara.

Tomislav Filić rekao je da su nastavnici preopterećeni raznim aktivnostima u kojima djeci obrazlažu i uče ih o medijskoj i financijskoj pismenosti, o utjecaju interneta, kako ga koristiti, i sve to uglavnom bez podrške roditelja. Mišljenja je da bi se edukacija o tome trebala provoditi kroz cjelokupnu nastavu, a ne u izdvojenim predmetima. Važnim smatra povećanje satnice likovnog i glazbenog odgoja zbog podizanja kreativnosti koja je sada na niskoj razini.

Razgovaramo s roditeljima, pokušavamo riješiti problem, no kad ih pozovemo na radionice, uglavnom ne dolaze, istaknuo je Filić dodavši da je nužno uspostaviti „odgojni savez“, a ne da škole i roditelji budu dvije fronte. Sudionici su zaključili da je medijska pismenost odgovornost čitavoga društva – od škola i roditelja do javnih servisa i novinara. Poručili su kako Hrvatska treba sustavne odgovore u podizanju digitalne pismenosti u školama, veću uključenost roditelja i stalnu komunikaciju kako bismo osigurali da mi, a ne algoritmi, budemo gospodari tehnologije.