Vijenac 836

Druga stranica

IZLOŽBA RASPELA KAŽIMIRA HRASTE, NADBISKUPIJSKI PASTORALNI CENTAR U ZAGREBU, 13‒31. OŽUJKA

Raspela pozivaju na usmjerenost prema životu i sebedarje

Gloria Lujanović

Izložba Raspela akademika Kažimira Hraste, jednog od najvećih hrvatskih likovnih umjetnika, otvorena je 13. ožujka u Nadbiskupijskom pastoralnom centru u Zagrebu u organizaciji Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Na ovoj su izložbi prikazane fotografije raspela koja je akademik Hraste napravio u protekla četiri desetljeća i nalaze se po brojnim crkvama i kapelama u Hrvatskoj, dok je nekoliko raspela manjih formata izloženo u originalu. Izložbu je otvorio mons. Vlado Razum, pomoćni zagrebački biskup, a ostaje otvorena sve do 31. ožujka.


Raspelo akademika Kažimira Hraste
u crkvi sv. Josipa u Dugom Ratu / Snimio Zoran Alajbeg

Podsjetimo, izložba je nastala 2024. u sklopu projekta Strossmayerovim putem, u organizaciji Splitsko-makarske i Đakovačko-osječke nadbiskupije, grada Splita i Đakova, Muzeja grada Splita i Spomen-muzeja biskupa Strossmayera, čiji je autor povjesničar umjetnosti Milan Bešlić koji potpisuje i izbor raspela Kažimira Hraste na ovoj izložbi. Bešlić je istaknuo kako je „Hraste kipar sakralnoga nadahnuća – umjetnik je uspio izraziti svoju vjeru, ispovjedno i subjektivno, suvremenim likovnim jezikom i u tome je vrijednost ovoga ciklusa“.

Prema njegovim riječima, Hraste koncepcijski istim postupkom oblikuje motiv raspela kojim ne izražava samo korpus Kristova tijela raspetoga na drvu križa, nego i njegove bolne ljudske patnje sugestivnim strukturiranjem forme kosim, okomitim, horizontalnim drvenim letvicama i čvrstim pleterom šiba, željeznim trakastim oblicima i ubranim maslinovim drvom u iskonskoj elementarnosti prirode kazujući suvremenim likovnim diskursom neprolaznost tradicijskog motiva i svoje kršćansko svjedočenje vjere u Krista. Vladimir Dugalić istaknuo je kako „raspeti Isus donosi život a ne smrt pa tako izložba Raspela otkriva da nismo bića usmjerena smrti već prema životu“.

„Ova je izložba najbolja kritika današnjeg vremena koje gubi smisao za žrtvu i sebedarje, koja označava bijeg od svakog osjećaja boli i suočavanja s vlastitom smrtnošću“, rekao je Dugalić i apostrofirao važnost sakralne umjetnosti koja iznutra oplemenjuje čovjeka i vodi k Bogu. Akademik Hraste u svome je kratkom obraćanju zahvalio „Bogu koji ga je nadahnuo da izradi sva raspela koja je radio tijekom četiri desetljeća“, a okupljene su pozdravili glavni tajnik HAZU akademik Dario Vretenar i predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije preč. Vlado Mikšić. Izložba je dosad bila postavljena u Đakovu, Splitu i Gračišću.

Vijenac 836

836 - 26. ožujka 2026. | Arhiva

Klikni za povratak