Hrvati izvan domovine - Izdvajanja

TJEDAN HRVATA IZVAN HRVATSKE

Prvi put od hrvatske samostalnosti, od svibnja 2026. u Hrvatskoj će se obilježiti Tjedan Hrvata izvan Hrvatske. Odluka je to Hrvatskoga sabora koji je podržao prijedlog Vlade te posljednji tjedan u svibnju proglasio Tjednom Hrvata izvan Hrvatske. Ovim će se projektom svake godine u suradnji s organizacijama Hrvata izvan Hrvatske te državnim, javnim, kulturnim i drugim organizacijama održavati brojna događanja. Jedan od ključnih ciljeva ovog projekta jest povećanje vidljivosti Hrvata izvan Hrvatske u javnosti, kao i osnaživanje njihove nacionalne samosvijesti. Iz Vlade je priopćeno kako žele „potaknuti međusobno bolje upoznavanje i svehrvatsko snažnije povezivanje, osvijestiti pripadnost jednom i nedjeljivom hrvatskom narodu te afirmirati i razvijati globalno hrvatsko zajedništvo“.

Proslava župnog blagdana u Župi hrvatskih mučenika u Mississaugi / Snimila Mirjana Jerkovic / izvor GK Mississauga

Od ove će se godine i Dan državnosti organizirati u suradnji s organizacijama Hrvata izvan RH te državnim, javnim, kulturnim, znanstvenim i drugim organizacijama. Bit će, kako se najavljuje, održana i brojna događanja u Zagrebu i u županiji, gdje će se u istome tjednu organizirati i sjednica Vladina Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske. Iz Vlade poručuju kako će „svojim baštinskim i suvremenim ostvarenjima hrvatskoj javnosti će se predstaviti Hrvati iz Bosne i Hercegovine, pripadnici hrvatske nacionalne manjine koji žive u 12 europskih država te pripadnici hrvatskoga iseljeništva“.

LearnCRO, BESPLATNA WEB I MOBILNA APLIKACIJA ZA UČENJE HRVATSKOG JEZIKA razine B1, novi je projekt Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Aplikaciju, koja je predstavljena 12. ožujka, u svega tri dana preuzelo je tisuću budućih korisnika. Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas istaknuo je kako će se „aplikacijom zadovoljiti konkretne potrebe sunarodnjaka koji sve više dolaze u Hrvatsku“, ali i napomenuo kako ona nije „zamjena za učenje uživo nego dobra nadogradnja koja omogućuje fleksibilnije i ležernije učenje pri čemu svaki pojedinac određuje tempo i napredak“. Prema Milasovim riječima, aplikacija će „biti od koristi i stranim radnicima koji žele učiti hrvatski jezik, no za razinu A1 ipak trebaju prethodno imati osnovna znanja kako bi ih mogli nadograditi i sudjelovati u svakodnevnom životu“.

Dekan zagrebačkog Filozofskog fakulteta Domagoj Tončinić rekao je kako je „kroz ranije tečajeve prošlo više od trideset i četiri tisuće ljudi, mahom stranih radnika, koji i jesu primarna ciljana skupina koja će nastaviti učenje hrvatskog jezika na razini B1 budući da su na Filozofskom fakultetu savladali razine A1 i A2“. Aplikacija sadrži osamdeset lekcija podijeljenih u dvanaest cjelina, a sučelje je trenutačno dostupno na hrvatskom, engleskom i španjolskom jeziku. U planu je i sučelje na njemačkom jeziku.

U AUSTRIJI NASTAVA NA HRVATSKOM UMJESTO DOSADAŠNJEG BOSANSKOG/HRVATSKOG/SRPSKOG

Nakon više od trideset godina, austrijsko je Ministarstvo obrazovanja odlučilo povući svoje uredbe kojima su djeca u tamošnjim školama učila bosanski/hrvatski/srpski jezik. Potvrdila je to prilikom službenog posjeta Zagrebu austrijska šefica diplomacije Beate Meinl Reisinger. Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je kako je ova odluka „značajan korak prema poštovanju suvereniteta hrvatskog jezika u Austriji, budući da na saveznoj razini još uvijek postoji znanstveno neutemeljena preporuka Saveznog ministarstva obrazovanja, znanosti i istraživanja iz 1996. vezano za nastavu materinskoga jezika za bosanski, hrvatski i srpski o nerazdvajanju prema etničkim pripadnostima‘‘.

Austrijska šefica diplomacije Beate Meinl Reisinger i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman / Snimio Luka Antunac / PIXSELL

Ministar Grlić Radman podsjetio je kako u Austriji, uz hrvatsku manjinu koja broji oko pedeset tisuća gradišćanskih Hrvata, živi i mnogobrojno hrvatsko useljeništvo kojemu je važno podučavanje hrvatskog jezika u obrazovnom sustavu. „Važno je uvažiti da se radi o službenom jeziku članice Europske unije koji se ne trebao podučavati u okviru umjetnih tvorevina poput BHS-a (bosanski/hrvatski/srpski)“, rekao je. Podsjetimo, početkom 2024. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova objavilo je da će austrijska pokrajina Štajerska od akademske godine 2024/25. uvesti hrvatski jezik kao samostalan predmet nastave materinskoga jezika u svoj redovni školski sustav.