Dunav – rijeka koja spaja (književne) svjetove

Na Sajmu knjiga u Leipzigu, jednom od najvažnijih proljetnih književnih događaja u Europi i najvećem njemačkom književnom događaju, Ministarstvo kulture i medija organiziralo je predstavljanje hrvatske književnosti. Na ovogodišnjem Sajmu, koji se od frankfurtskoga razlikuje po tome što u fokus stavlja autora, nije bilo posebne zemlje gosta, no glavna je tema bio Dunav – rijeka jakih struja koja povezuje svjetove, pa su u programu koji je održan od 19. do 22. ožujka bili zastupljeni brojni hrvatski autori.

Hrvatska je predstavljena kao dunavska zemlja bogatog srednjoeuropskog kulturnog naslijeđa. U programu predstavljanja hrvatske književnosti kojega su se primile Mihaela Majcen Marinić, voditeljica Službe za knjigu i nakladništvo Ministarstva kulture i medija, i Morana Amulić, viša stručna savjetnica, sudjelovali su Jasen Boko i Želimir Periš, uz prevoditeljicu Marie Alpermann.

Knjige hrvatskih autora predstavljene u Leipzigu / Snimio Tom Schulze

Predstavljen je i roman Anđeo nestajanja pisca i dramatičara Slobodana Šnajdera, objavljen kod uglednog austrijskog nakladnika Zsolnay Verlag. Njemačko izdanje romana Vošicki (Wieser Verlag) predstavio je Marko Gregur, a Marina Vujčić svoju Sigurnu kuću (Residenz Verlag). Ena Katarina Haler predstavila je njemačko izdanje romana Nevini (Folio Verlag). Osim hrvatskih autora i njihovih gostovanja, u okviru Sajma govorilo se i o dijalektalnoj književnosti pa je tako Kristian Novak predstavio djela u programu Balkan Nacht – Literatur & Musik / Balkanska noć – književnost i glazba u Union-Theater Connewitz – najstarijoj sačuvanoj kinodvorani u Njemačkoj. U programu je sudjelovala i hrvatska glazbenica Sara Renar.

Hrvatski štand na Sajmu knjiga u Leipzigu predstavio je i nove knjige domaćih autora – izbor iz poezije, proze i publicistike, stripove te knjige za djecu i mlade, kao i djela suvremenih hrvatskih književnika na njemačkom jeziku, mahom objavljenih uz potporu Ministarstva kulture i medija.

Hrvatski i bosanskohercegovački pisac Miljenko Jergović ovogodišnji je dobitnik jednog od najvažnijih europskih književnih priznanja – Nagrada Sajma knjiga u Leipzigu dodijeljena mu je za njemačko izdanje zbirke pripovijedaka Trojica za kartal kojom, kako je istaknuo žiri, pruža estetski otpor pojednostavljenim interpretacijama i opasnostima od nacionalizma i to okretanjem prema neupadljivim fragmentima i detaljima. Jergovićeva knjiga Trojica za kartal, odnosno u njemačkom izdanju Ludo srce. Sarajevski Marlboro remastered (Das verrückte Herz. Sarajevo Marlboro remastered) čiji prijevod potpisuje Brigitte Döbert, prema navodima žirija, istražuje „lomne linije povijesti zapadnog Balkana i ratna iskustva“.

Ova se nagrada dodjeljuje od 1994. i predstavlja jedno od najvažnijih književnih priznanja ne samo njemačkog govornog područja nego cijele Europe. Raniji su dobitnici, među ostalima, Péter Nádas, Imre Kertész, Svetlana Aleksijevič, Claudio Magris, Hugo Claus, Jurij Andruhovič, Gerd Koenen, Geert Mak, György Dalos, Martin Pollack, Ian Kershaw, Timothy Snyder, Mircea Cărtărescu, Mathias Énard, Karl-Markus Gauß, Marija Stepanova, Aleksandar Tišma, Bora Ćosić, Dževad Karahasan, Slavenka Drakulić i Alhierd Bacharevič.

U govoru u Gewandhausu u Lepizgu tijekom uručenja nagrade, čime je Sajam otvoren 18. ožujka, Jergović je, između ostalog, istaknuo kako je „stvarna snaga i veličina Europe u mnoštvu njezinih jezika“. 

„Svaki jezik jedan je cjelovit i dovršen svijet. I svaki taj svijet po jedna je cijela Europa. Stvarna europska moć nije u francuskim borbenim avionima i njemačkim tenkovima, nije ni u švicarskim bankama. Stvarna europska moć je u nepobjedivoj mnogostrukosti svjetova koji čine Europu, a koji proizlaze iz mnoštva europskih jezika. Svaki jezik jedan je cjelovit i dovršen svijet, različit od drugih svjetova. Snaga Europe je u prijevodu. Snaga Europe je u mogućnosti razumijevanja onoga što je neprevodivo“, rekao je navodeći kako je „snaga Europe u odgovoru na pitanje zašto pred ulazom u svaku seosku kuću leži desetak pari starih cipela?“ Ljudi iz ratom opustošenih i siromašnih zemalja ne dolaze u Europu zato što se u Europi proizvode tenkovi i borbeni avioni, rekao je, niti zato što se u Europi štampa najkvalitetniji novac. „Oni ne dolaze ni zato što su Europljani osjetljivi na njihovu nesreću i siromaštvo. Ljudi iz Afrike i Azije dolaze u Europu zato što vjeruju u njezinu snagu. Oni dolaze zato što im se čini da u toj množini svjetova, nastaloj iz mnoštva europskih jezika, ima mjesta i za njihov svijet i njihov jezik“, rekao je
Jergović.