Potvrđena potpora Hrvatske u očuvanju suverenosti Crne Gore

Na javnoj raspravi Hrvatska i Crna Gora jučer, danas i sutra u Uredu Europskog parlamenta u Hrvatskoj 28. veljače sudjelovali su renomirani crnogorski književnik Milorad Mijo Popović i hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol. Popović je autor brojnih esejističkih knjiga na temu crnogorskog nacionalnog pitanja i godinama se zalaže za prava crnogorskog naroda te je otvoreno upozoravao na sve opasnosti velikosrpske politike. Dobitnik je brojnih nagrada, uključujući i Njegoševu nagradu, autor je važnih romana Karnera i Čovjek bez lica.

Događanju koje je organizirao Savez Crnogoraca Hrvatske prisustvovali su još i ministar dijaspore Crne Gore Mirsad Azemović, ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Dejan Vuković te istaknuti političari Luka Bebić i Dražen Budiša. U uvodu je predsjednik Saveza Crnogoraca u Hrvatskoj Ljubo Radović naglasio isprepletenost kulturnih, povijesnih i prijateljskih veza crnogorskog i hrvatskog naroda. Podsjetio je i koliki su doprinos dali Hrvati u višestoljetnom razvoju crnogorske povijesti i kulture, od Stjepana Radića do Baltazara Bogišića. Također je napomenuo da je Dubrovnik bio „trijumfalna kapija“ kroz koju je crnogorska kultura imala vezu sa svijetom. Radović je govorio i o ljudima iz Crne Gore koji su bili zaogrnuti mržnjom, te su nanijeli puno nesreće Republici Hrvatskoj, posebno kad su devedesetih „oslobađali“ Dubrovnik i Konavle. Također je istaknuo ponos što su Crnogorci koji žive u Hrvatskoj državljani Hrvatske koja istinski čuva i njeguje svoju
povijest.

Na javnoj raspravi Ljubo Radović istaknuo je ponos što su Crnogorci koji žive u Hrvatskoj državljani Hrvatske koja istinski čuva i njeguje svoju povijest / Izvor Misao.hr

Tomislav Sokol, koji je u Europskom parlamentu od 2019. godine zadužen za odnose s Crnom Gorom, naglasio je da Hrvatska podupire ulazak Crne Gore u Europsku uniju. Rekao je kako je Crna Gora na dobrom putu da uđe u EU jer je najdalje odmakla u pripremi za europske integracije te njezin ulazak ne bi poremetio odnose u EU jer je članica NATO-a smještena na obali Mediterana, pa se i time otvorila šansa za uključivanje. No velikosrpska politika želi isprovocirati sukob Hrvatske i Crne Gore kako bi Hrvatska bila odgovorna što Crna Gora nije ušla u EU. Hrvatskoj je, pak, geopolitički interes da Crna Gora uđe u Europsku uniju. Naime, ako Crna Gora nije samostalna i suverena, tada je sigurnosna prijetnja, a pritom je jasno istaknuto da Hrvatska nema nikakvih pretenzija na Crnu Goru. Sokol je istaknuo da ima oko 30 posto građana koji su suverenistički orijentirani, zatim prosrpski dio i manjine, te 15 posto onih koji nisu definirani. Istaknuo je i kako je Hrvatska premalo prisutna u Crnoj Gori. „Tu suradnju treba ojačati jer se društvena elita školuje u Beogradu, te preko crkve, medija i sveučilišta njeguje velikosrpski utjecaj. I zato se naše kulturne institucije moraju više istaknuti u suradnji“, rekao je Sokol. Kao važno pitanje Sokol je istaknuo odštetu za stradalnike iz Domovinskog rata, jer to je temeljno civilizacijsko pitanje za koje postoji volja da se riješi. „Hrvatska neće blokirati put Crnoj Gori, nego će biti potpora prozapadnim snagama“, ističe Sokol.

Milorad Mijo Popović istaknuo je da zadnjih dvadeset godina imamo fenomen podijeljene nacije, odnosno dvije državotvorne ideje, a sve počinje još 1918. otkad traje sukob suverenističkih i velikosrpskih struja u Crnoj Gori. Priznanje Crne Gore kao države bio je više odraz rasapa Miloševićeva režima nego autohtonih snaga nacionalnog pokreta, istaknuo je Popović, te naglasio ulogu Mile Đukanovića koji je 2017. uveo Crnu Goru u NATO. Nakon 2020. godine, struja koja je bila protiv suverenosti preuzima vlast i drastično mijenja politički karakter Crne Gore. „Onaj tko je Crnogorac i govori crnogorski jezik ne može biti ni portir“, ističe Popović, a čistka se radi i u sigurnosnom sustavu. Stvorene su i crne liste onih koje treba uhititi (krajem veljače uhićen je brat Mile Đukanovića). Te snage žele pokazati da je sam čin nezavisnosti bio kriminalan, jer su takvi njegovi protagonisti. Još od Garašanina, Crna Gora je pitanje svih pitanja kroz izlazak na Jadransko more. Prozapadna opcija nema saveznika. Srbija i Rusija obavještajno su prisutne u Crnoj Gori. Cilj je vratiti Crnu Goru u normalnost bez pomoći sa strane. Popović je pritom istaknuo ulogu Sokola, Stiera i Picule koji govore o antieuropskim tendencijama i o zatiranju ljudskih prava u Crnoj Gori.

Crnogorska je nacija pred slomom jer je u 40 godina pola nacije nominalno nestalo. Popović, koji je najznačajniji crnogorski pisac i po nagradama i po prijevodima, šest godina nije pozvan na javni servis, a vrši se i demonizacija svih koji su protiv velikosrpstva. U raspravu su se uključili brojni sudionici, poput Dražena Budiše i predsjednika Matice hrvatske Damira Zorića koji je naglasio važnost budućih suradnji Hrvatske i Crne Gore u području ekonomije i kulture. Riječ je o vrijednoj raspravi u kojoj su kompetentni sudionici dali dubinski uvid u složenost situacije u Crnoj Gori, koja će, nadaju se svi prisutni, postati članica EU, no niti to neće biti potpuno rješenje jer unutrašnje pitanje ostaje otvoreno.