Klik s knjigom – čitanje bez prisile

Puni krug: Zašto i kako čitati s mladima? stručna je knjiga Anite Peti-Stantić i Mirele Barbaroša-Šikić, namijenjena čitateljima zainteresiranima za temeljne koncepte i suštinu obrazovanja. A za njom će posegnuti i oni kojima je potreban poticaj na odluku da u nastavi biraju književne naslove s mladima, obogaćujući vlastita iskustva uvažavanjem mišljenja mladih. Izdana u prosincu 2025. pod uredničkom palicom Emice Calogjera Rogić i Nives Tomašević u Nakladi Ljevak, knjiga nudi opsežan prikaz sadašnjosti i predviđanje budućnosti knjige kao medija (ne)popularnog među mladima. Valja napomenuti da autorice nemaju negativan stav prema mladima, prema razvijenosti njihovih čitateljskih navika i informiranosti, stoga ovom knjigom čitateljima nude perspektivu mladih na koju u današnje vrijeme nismo naviknuli. Trude se svojim tezama smanjiti generacijski jaz profesora i učenika u školama, osobito pri odabiru i obrađivanju knjiga i lektira. Na svojih će nas 295 stranica Puni krug često pozivati na dijalog s pročitanim, ali i samorefleksiju, potaknuti nas da mnogo toga zapišemo i uključimo u svakodnevni život, nastavu i stručni rad. 

Izd. Naklada Ljevak, Zagreb, 2025.

U novijoj literaturi iz područja književnosti i obrazovanja sve se više pozornosti posvećuje pitanju mladih i čitanja. Nerijetko su stavovi i predviđanja za budućnost u takvim knjigama pesimistični, no u ovoj nas knjizi autorice nastoje potaknuti na promjenu u društvu i kolektivnu akciju opismenjavanja mladih tradicionalnim, jednako koliko i digitalnim putevima. Ova je tema izrazito važna u današnje vrijeme, kada se redovito dovodi u pitanje čitanost lektira u osnovnim i srednjim školama, ocijenjenost eseja na državnim maturama, a sve to u korelaciji s vremenom provedenim na elektroničkim uređajima. Autorice nude odgovore na gotovo sve društvene probleme, pa tako i na maločas spomenute – već u uvodu ističu da je za stvaranje čitatelja potreban i tradicionalan put sporog i dubinskog čitanja u najranijoj dobi, i to u kombinaciji s digitalnim rješenjima i uvođenjem takvih sadržaja u starijoj dobi.

Oblikovanje mladih čitatelja

Neki od relevantnih pojmova koji se obrađuju u ovoj knjizi jesu: dubinsko čitanje, dvopismeni mozak,  digitalizacija, čitateljsko iskustvo. Kao što se i u odgojno-obrazovnom sustavu preporučuje, autorice primjerima dobre prakse brane svoje teze te na konstruktivan način nude metode odabira tekstova u nastavi, obradu i vrednovanje predložaka kao i uključivanje učenika u taj proces.

Knjiga Puni krug: Zašto i kako čitati s mladima? sastavljena je od šest poglavlja. Prvo poglavlje Razgovorom i čitanjem do dvopismenog mozga uvodi nas u knjigu osnovnim tezama autorica, gdje se one često poigravaju usporedbom prošlih i sadašnjih generacija te problematikom čitanja među mladima jučer i danas. Ističu da podržavaju „ideju o razvoju dvopismenog mozga koja podrazumijeva svojevrsnu integraciju različitih vidova funkcioniranja“, pa s tom idejom oblikuju daljnju razradu kroz poglavlja. Sljedeće poglavlje Čitatelji i čitanje, od vještine do izbora i/ili obrnuto sastoji se od triju podnaslova, a Anita Peti-Stantić i Mirela Barbaroša-Šikić u ovom dijelu razmatraju čitalačku pismenost i njezin razvoj te kako zajednica i obrazovanje utječu na razvoj djeteta kao čitatelja. Vođene Šoljanovim tekstom Za djecu ili protiv djece otvaraju raspravu o djeci i književnosti kao dvama živim subjektima, a čitanje se predstavlja kao proces sazrijevanja, odnosno alat kojim djeca mogu razviti posebno korisne vještine.

Treće poglavlje nosi naslov Proces čitanja ili čitalački proces? i u njemu autorice nastoje dati odgovor na pitanje – jesu li djeca doista čitatelji kakve želimo oblikovati i razumijemo li kako danas čitamo? Autorice se, kao i u ostatku knjige, oslanjaju na relevantna znanstvena istraživanja, pa tako u trećem poglavlju pozornost usmjeravaju na već uvriježena četiri stupa učenja: pažnja, aktivno sudjelovanje, povratna informacija i konsolidacija. Razvidno je da autorice zagovaraju humaniji, razvojni pristup učenju te sukladno tomu nude praktične prijedloge za promjenu nastave, što se posebno da predočiti citatom: ,,Inzistiramo na tome da se težište podučavanja čitanja što je više moguće preusmjeri na proces, a ne samo na konačni rezultat provjeravanja u koji, ako malo bolje razmislite, ionako često nismo, niti možemo biti sigurni.“

U četvrtom poglavlju, naslovljenom Sjajne učiteljice, autorice povezuju teoriju s praksom, iznoseći svoja znanja stečena iščitavanjem znanstvene literature i povezivanjem potonjeg s iskustvima sakupljenima tijekom dugogodišnjeg rada s djecom. Nude praktična rješenja i odgovore na pitanja kako motivirati učenike, kako s njima birati knjige, kako vrednovati taj proces i sl. U petom je poglavlju Resursi, više i manje konkretni znanstveno doprinijela i Jasmina Kenda. Poglavlje je zamišljeno kao paleta svega onoga što nam je na raspolaganju za rad, od tiskanih do e-knjiga, zvučnih zapisa i ostalih projekata za poticanje čitanja. Ističe se ideja da se resursi ne svode samo na ono materijalno nego obuhvaćaju i ono ljudsko, pri čemu su knjižničari, učitelji i ostali stručnjaci spomenuti kao važan dio procesa, ali i europski projekti, primjerice Čitanje u fokusu.

Posljednje poglavlje ove knjige Zašto smo pisale ovu knjigu i što smo naučile pišući je? donosi drugačiji, ni u kojem slučaju klasičan zaključak, jer autorice iznose vlastite priče i zahvale. „Naučile smo da treba razgovarati jer razgovor, promišljen i argumentiran, a nekad i samo otvoren, vođen povjerenjem u sugovornika, razgovor o onome što nas muči, otvara vrata našeg uma, pa postanemo sposobni izraziti i ono što inače ne znamo da znamo“, ističu za kraj.

Čitateljska strast kao temelj opstanka književnosti

Zaključno se može ustvrditi da Puni krug: Zašto i kako čitati s mladima? predstavlja teorijsko i znanstveno utemeljeno djelo koje je problemski usredotočeno na uvođenje dodatnog rada s učenicima kada je u pitanju književnost, te na percepciju, shvaćanje i uvažavanje mišljenja mladih u današnjem društvu. Vrijednost ove knjige očituje se ponajviše u izboru znanstvene literature za potkrepljenje teorijskih teza, kao i u izboru primjera suvremenih romana, tekstova i primjera dobre prakse za iscrpno pojašnjavanje rečenoga. U odnosu na postojeću literaturu u obrazovnom i književnom kontekstu, ova knjiga donosi značajne uvide uzimajući u obzir suvremena rješenja, poput e-knjiga ili zvučnih knjiga. Ona će poglavito biti korisna učiteljima, obrazovnim djelatnicima, stručnim službama i ostalima koji rad s djecom i mladima žele oplemeniti knjigom i čitanjem.

Na kraju je prigodno obratiti pozornost i na simboličan naslov Puni krug – autorice njime izražavaju svoju viziju književnosti kao procesa koji se ostvaruje kroz kontinuirano međugeneracijsko kruženje čitateljskog iskustva. Odnosno, kako i u prirodi sve kruži tako je i književnost zaokružen proces te se puni krug tvori čitateljima, profesorima, kritičarima, a samim time i mladima. Čitateljstvo se, ali i književnost kao takva, u tom otvorenom procesu mijenja, transformira, unapređuje te ono najvažnije – prilagođava vremenu. U tom kontekstu mlade moramo sagledati kao žive subjekte tog procesa i njegove buduće nositelje.

Ova knjiga posredno upozorava na potrebu sustavnog uključivanja mladih u čitateljsku kulturu jer bi marginalizacija mladih čitatelja dugoročno značila slabljenje književnog polja. Metafora punog kruga stoga se pokazuje kao prikladan interpretativni ključ: književnost opstaje upravo ondje gdje se čitateljska strast uspješno prenosi na nove generacije.