Jezični tovaruš

Povodom Mjeseca hrvatskoga jezika i ususret spomen-tjednu Dani hrvatskoga jezika u Knjižari Matice hrvatske 3. ožujka predstavljen je projekt Čitamo jezične savjete – učimo hrvatski standardni jezik. Projekt posvećen jezičnim savjetima predstavili su učenici 2. C i 2. E razreda zagrebačke Klasične gimnazije pod vodstvom profesora hrvatskoga jezika Alena Orlića.

Uvodnu riječ održao je pročelnik Odjela za jezikoslovlje Matice hrvatske Igor Marko Gligorić naglasivši važnost njegovanja materinskoga jezika. Podsjetio je okupljene učenike i posjetitelje da je Matica hrvatska svojedobno iznjedrila dva izrazito važna dokumenta: Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika te Prijedlog zakona o hrvatskome jeziku. Podsjetivši da su u Matici hrvatskoj djelovali brojni velikani hrvatskog jezikoslovlja istaknuo je: „Ovdje smo zbog, i radi, jezika pa mi je drago vidjeti da briga o hrvatskome jeziku nije stvar prošlosti i da mlađe generacije brinu o njemu.“

Projekt posvećen jezičnim savjetima predstavili su učenici 2. C i 2. E razreda zagrebačke Klasične gimnazije pod vodstvom profesora hrvatskoga jezika Alena Orlića / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Projekt Čitamo jezične savjete – učimo hrvatski standardni jezik pokrenut je 2025. kao odgovor na znatno slabije rezultate inicijalne provjere znanja koju Alen Orlić provodi sa svakom novom generacijom učenika želeći doznati s kakvim su znanjem pravopisa i gramatike došli. Od početka listopada pa sve do sredine veljače, gotovo svaki nastavni sat hrvatskoga jezika započinjao bi jezičnim savjetima koje su učenici pripremili služeći se trima suvremenim jezičnim savjetnicima: savjetnikom Nives Opačić Reci mi to kratko i jasno (Hrvatski za normalne ljude) te savjetnicima 555 jezičnih savjeta i Hrvatski jezični savjetnik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Prvi jezični savjet koji su učenici izložili bio je posvećen vremenskim oznakama koje je u strožim funkcionalnim stilovima hrvatskoga standardnog jezika primjerenije upotrebljavati u genitivu, a ne u akuzativu. Učenici su se potom osvrnuli na pravilnu upotrebu futura prvoga. Predstavljena je suvislost bilježenja fleksijskoga sufiksa -og(a) u slučaju rednoga broja zaključivši da će redni broj biti dostatan. Nakon toga pozornost je dana jednako pravilnim dubletama Medveščak i Medvešćak sa zaključkom da je bolje koristiti oblik Medveščak, inačici koju koriste stanovnici područja.

Potom se govorilo o prefiksoidima, nesamostalnim rječotvornim jedinicama, koji se pišu zajedno s tvorbenom osnovom, a ne s bjelinom ili spojnicom. Nakon toga predstavljen je problem pisanja Celzijusova/Celzijeva stupnja, pri čemu norma nalaže Celzijusov, ali se zbog ustaljene upotrebe među stručnjacima uvažio oblik Celzijev. Učenici su zatim savjetovali da je pravilno koristiti dativ s prijedlogom k, odnosno besprijedložni dativ, u rečenici Idem (k) liječniku. Utvrdila se i upotreba standardne riječi posjet u odnosu na nestandardni oblik posjeta. Nakon toga predstavljena je razlika u riječima gdje (mjestu nalaženja), kuda (smjeru kretanja) i kamo (cilju kretanja).

Ukazalo se i na nepravilnu upotrebu pridjeva kriv u sintagmi krivi odgovor koju valja zamijeniti pridjevima netočan ili pogrešan. Učenici su prezentirali i dva primjera upotrebe pleonazama: vremensko razdoblje prihvatljivije je skratiti na razdoblje, a često puta prema normi skraćujemo u često. Jezični savjet koji je uslijedio odnosio se na riječ freelancer koju je primjerenije zamijeniti riječju slobodnjak, odnosno sintagmom slobodni stručnjak, pri čemu je riječ stručnjak u sintagmi zamjenjiva nazivom određene discipline. Potom se ukazalo na razliku između pridjeva točan i ispravan. Učenici su također ukazali na to da glagol lagati zahtijeva dopunu u dativu, a ne u akuzativu. Komentirala se i činjenica da dvovidni glagoli izražavaju i svršenu i nesvršenu radnju ovisno o kontekstu, dok se posljednji jezični savjet osvrnuo na nestandardne riječi stepen i postepen koje je primjerenije zamijeniti standardnim inačicama stupanj i postupan.