Sjedište Austro-Ugarske Monarhije na tri dana

Njegujući povijest svoga kraja OMH u Donjem Miholjcu 12. veljače organizirao je predavanje o boravku cara Franje Josipa I. u Donjem Miholjcu. Predavač je bio Valent Poslon, autor knjige koja govori o miholjačkom grofu Ladislavu Mailáthu.

Valent Poslon popratio je predavanje brojnim slikovnim materijalima

Na početku je prisutne pozdravio predsjednik Ogranka Ivan Vlahović te zahvalio svima na dolasku. Istaknuo je kako je ovo samo jedna od tema koja se otvara iz predavačeve knjige. Podsjetio je da se ove godine u rujnu navršava točno 125 godina od boravka cara i njegove svite u Donjem Miholjcu. Okupljenima se potom obratio gradonačelnik Dražen Trcović zahvalivši Ogranku i predavaču na organizaciji te je, odgovarajući na središnje pitanje zašto je car odabrao Donji Miholjac, natuknuo kako je tada, kao i sada, jedan od razloga mogao biti srdačno domaćinstvo i gostoljubivost Donjomiholjčana.

Predavač Valent Poslon svoje je predavanje Miholjac – carskog sjaja započeo pretpostavkom odgovora na pitanje zašto je car izabrao jedno provincijsko mjesto za vojne vježbe početkom 20. stoljeća. Njegovo je tumačenje da je bitnu ulogu odigralo veliko prijateljstvo koje je vezalo grofa Ladislava Mailátha s članovima carskog dvora, posebno s prijestolonasljednikom Franjom Ferdinandom, koji je bio čest gost i dolazio na ovo područje u lov. Franjo Ferdinand postao je stvarni donositelj odluka unutar vojne hijerarhije Austro-Ugarske, praktički „vrhovni zapovjednik u sjeni“. Osim cara, tada je u Donjem Miholjcu boravilo i pet prinčeva među kojima je najvažniji bio rumunjski princ. Vojnim vježbama bili su prisutni uz ministra rata i svi važni vojni dužnosnici, mnogi vojni promatrači velikih vojnih sila (Velike Britanije, Francuske, Japana). Vojna vježba bila je simulacija mogućih ratnih zbivanja, a u „sukobu“ su bili 14. i 3. korpus (14. sa sjedištem u Zagrebu i 3. sa sjedištem u Budimpešti). Car Franjo Josip I. bio je glavni zapovjednik vježbi. Smještajni kapaciteti tadašnjeg Donjeg Miholjca i okolice omogućili su primanja tako velikog broja ljudi. Smatra se da je bilo smješteno oko 30.000 ljudi. Na vojnoj je vježbi prvi put isprobano promatranje vježbi iz zraka posebnim balonima nalik cepelinima.

Predavač je vrlo iscrpno i živopisno uz izabrane fotografije opisao sva tri dana boravka. Slušatelji su mogli čuti o zakulisnim intrigama hrvatskih i mađarskih političara, o izgledu Donjeg Miholjca u tom periodu, izgradnji slavoluka u središtu mjesta, ukrašavanju kuća i o brojnim drugim detaljima. Predstavljen je jelovnik za koji su se brinuli carski kuhari potpomognuti domaćim snagama. Prikazana je i careva svakodnevnica – od jutarnjih odlazaka na jahanje, doručka, potom rješavanju i donošenju carskih odluka do primanja u audijenciju. Iz svega izloženog jasno je kako je Donji Miholjac u rujnu 1901. godine tri dana bio sjedište tada velike Austro-Ugarske Monarhije. U sjećanje na njegov dolazak 1905. podignut je spomenik u središnjem parku, danas Parku Matice hrvatske. Spomenik je rad Roberta Frangeša Mihanovića.

Predavanje je završilo pitanjima iz publike te zahvalom predavača na strpljivom i pažljivom slušanju prisutnih, budući da je u tih sat i pol vremena uspio predstaviti tek dio bogate građe.