Od glagoljičnoga Misala iz 15. stoljeća do digitalne platforme 21. stoljeća

U početku bijaše misao. Ne zgrada, ne sustav, nego misao. Svaka civilizacija počinje mišlju, ali opstaje samo ako zna tu misao sačuvati i prenijeti je dalje. Tako je svoj pozdravni govor u povodu Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice, ustanove koja upravo čuva i prenosi tu misao, počeo državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Nikola Mrvac. Dan Knjižnice obilježava se 22. veljače, na dan tiskanja Misala po zakonu rimskog dvora iz 1483, najstarije knjige otisnute na hrvatskome jeziku i pismu, hrvatskoj glagoljici. Taj se nadnevak proslavlja i kao Dan glagoljice. Okupljenima u NSK obratila se kao izaslanica ministrice kulture Anuška Deranja Crnokić, koja je istaknula važnost Knjižnice kao poveznice između baštine i potreba suvremenog informacijskog društva.

Glavna ravnateljica NSK Ivanka Stričević većinu svoga izlaganja posvetila je provedbi zahtjevnih projekata i aktivnosti tijekom 2025. godine. „Knjižnica je očuvala kontinuitet svojega poslanja središnje hrvatske knjižnice, koja je dužna pribavljati, zaštititi i učiniti dostupnom pisanu baštinu koja svjedoči o nacionalnom kulturnom identitetu te predstavlja izvorište znanstvenih propitivanja i učenja“, naglasila je glavna ravnateljica.

Dobitnici nagrada Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice;

Glavna ravnateljica NSK Ivanka Stričević / Snimio Luka Antunac / PIXSELL

Uzvanici i publika na Danu NSK-a

Jedno od ključnih postignuća protekle godine uspostava je suvremene digitalne knjižnične platforme u oblaku Alma i discovery servisa Primo VE koji korisnicima omogućuju objedinjeni pristup tiskanoj i digitalnoj građi te elektroničkim izvorima u pretplati i otvorenomu pristupu. Taj novi hrvatski visokoškolski knjižnični sustav u oblaku, nastao u sklopu projekta e-Sveučilišta, funkcionalno povezuje NSK i 83 najveće hrvatske sveučilišne, visokoškolske i specijalne knjižnice u zajedničku mrežu knjižnica – Bukinet. Time korisnici dobivaju pristup bazi od više od 4,1 milijuna bibliografskih zapisa za jedinice fizičke građe i mogu izravno pretraživati više od 400 zbirki elektroničke građe s cjelovitim tekstovima kao i više od pola milijuna naslova elektroničkih časopisa. Godinu su obilježili i važni baštinski i nakladnički projekti, ponajprije monografija Incunabula Croatica koja je kruna višegodišnjeg projekta Hrvatski prvotisci i važan doprinos sustavnom predstavljanju hrvatske inkunabulističke baštine domaćoj i svjetskoj javnosti. Knjižnica je aktivno sudjelovala i u programima obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.

U prošloj godini zabilježeno je 200.000 ulazaka u Knjižnicu uz predočenje iskaznice. Velik uspjeh bilježi se u digitalizaciji građe – 333.000 stranica – što je pridonijelo dostupnosti zbirke Croatica. U fond je uvršteno 40.000 jedinica tiskane građe i više od 50.000 jedinica digitalne građe. Na završetku svečanosti, uz glazbeni nastup međunarodno priznatog gitarista Srđana Bulata, dodijeljene su nagrade NSK. Nagrada za ukupan stručni doprinos radu NSK i promidžbi knjižnične djelatnosti dodijeljena je djelatniku Silviju Ledincu. Nagrada za izniman doprinos u razvoju knjižnične djelatnosti pripala je Marijani Tomić. Hrvatskom državnom arhivu dodijeljeno je priznanje za poticanje unutarsektorske i međusektorske suradnje. Nagradu glavne ravnateljice za izvrsnost i proaktivnost dobili su Breza Šalamon-Cindori te Središnji projektni tim za implementaciju knjižnične platforme Alma/Primo VE.

Središnjoj svečanosti prethodili su Dani otvorenih vrata koji su ove godine posvećeni velikim povijesnim, kulturnim i umjetničkim obljetnicama, primjerice 460. obljetnici Sigetske bitke. U sklopu obilaska posjetitelji su mogli vidjeti dijelove rukopisne ostavštine Vladimira Nazora, uključujući dnevničke zapise i rukopis prijevoda Danteova Pakla, u sklopu obilježavanja 150. godišnjice Nazorova rođenja. To i jest smisao svake knjižnice, pogotovo NSK – ne da čuva znanje u zatvorenim prostorima, nego da ga učini vidljivim i dostupnim.