Matija Štahan gost korizmene tribine u Mariji Bistrici

Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici i Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke nastavili su dugogodišnju tradiciju održavanja korizmenih tribina, koje okupljaju vjernike i zainteresiranu javnost s ciljem promišljanja važnih društvenih, kulturnih i duhovnih tema. Riječ je o susretima koji su započeli 2013. godine na inicijativu poznatog hrvatskog novinara Branimira Bilića, a OMH u Mariji Bistrici u organizaciju se uključio već 2014. godine, odmah po svom ponovnom pokretanju.

S Matijom Štahanom na tribini u dvorani Božjeg milosrđa razgovarao je Branimir Bilić

Prva ovogodišnja tribina održana je 20. veljače u dvorani Božjeg milosrđa, na temu Kulturni ratovi i stvaranje novog čovjeka. Gost je bio jedan od najpoznatijih hrvatskih intelektualaca mlađe generacije Matija Štahan, književni kritičar, publicist i tajnik Društva hrvatskih književnika, široj javnosti poznat po svojim gostovanjima na nacionalnoj televiziji. Voditelj tribine bio je Branimir Bilić, koji je njezin tijek usmjeravao u svom prepoznatljivom stilu. „Zbog čega ovi silni kulturni, ideološki i drugi ratovi? Je li riječ o borbi za moć ili za novog čovjeka? Tko su danas autoriteti suvremenom čovjeku? Zašto raste sebičnost, a smanjuje se odgovornost u bilo kojem segmentu i spektru života? Kako ćete odgajati svoju djecu i u što će se pretvoriti mladi naraštaji?“ bila su tek neka Bilićeva pitanja, na koja je Štahan davao jasne i koncizne odgovore.

„Ključno pitanje ljudske povijesti jest: što je čovjek i koji je međuodnos čovjeka i Boga? Zapravo ponavljam ono što je već više puta rečeno: ako ne vjerujemo u Boga koji je postao čovjekom, tad ćemo čovjeka nastojati pretvoriti u boga. Sve destruktivne ideologije mogu se svesti na pokušaj da čovjek postane neka vrsta boga“, istaknuo je na početku Štahan. U nastavku je naglasio kako zapadna kultura u širem smislu pokazuje znakove dekadencije i rasapa, no smatra kako još uvijek postoji mogućnost preokreta.

„Je li Zapad doista drugačiji od ostalih civilizacija kroz povijest? Može li izbjeći zam­ku civilizacije kao organske zajednice koja ima svoj uspon, vrhunac, pad i krah? Mislim da je ovdje pravo pitanje koga ćemo uzeti kao simbol Zapada koji će nas nadahnjivati? U ovom trenutku to je onaj spenglerovski Faust – simbol čovjeka koji žudi za znanjem i moći, želi nadići samoga sebe, pa i pod cijenu vlastite propasti. Ako ostanemo Fausti, završit ćemo poput Fausta – potpisat ćemo ugovor s vragom koji će dovesti do naše propasti. Međutim, postoji konkurent Faustu za simbol Zapada, a to je Isus Krist. Krist, kao otac svemira, otac kršćanstva koje je presudno oblikovalo zapadnu civilizaciju. Ako se naša civilizacija ipak okrene Kristu, što u ovom trenutku izgleda nevjerojatno, ali ne i nemoguće, moguće je da ona izigra sve ostale civilizacije te da uskrsne, kao što je i Isus uskrsnuo“, rekao je Štahan uz kritički osvrt na nacizam, komunizam i liberalizam, ali i napomenu da i ono što mi u svijetu vidimo kao desnicu, često ne želi restaurirati kršćansku etiku, nego je samo nastoji izigrati na drukčiji način.

Među pitanjima publike izdvojilo se ono o sveprisutnoj umjetnoj inteligenciji. Štahan je priznao da je po tom pitanju intuitivno veoma radikalan. „Umjesto da razgovaramo s ljudima, da budemo biće zajednice, mi postajemo biće samodostatnosti, biće zatvorenosti, biće okruženo prividom zajednice, prividom nekoga života, a zapravo je oko nas smrt. Ako nemamo prijatelja, razgovarat ćemo s umjetnom inteligencijom. Pred životnim smo raskrižjem, pitat ćemo ChatGPT za savjet. Još ćemo ga na kraju početi štovati kao Boga“, kazao je Štahan te naglasio da umjetnu inteligenciju treba promatrati u kontekstu napretka tehnologije. „Onaj tko se zna njome služiti, moći će se okoristiti i oplemeniti, ali ponori negativnosti koje ona otvara veći su nego prije. Tehnološki napredak omogućit će čovjeku da još jače manifestira svoju prirodu, koja je i dobra i zla. Ta će zla sada biti još gora, jednako kao što će i dobra biti još veća“,
zaključio je.

Tribina je trajala nešto manje od 90 minuta. Na početku su sve okupljene pozdravili rektor Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke Tomica Šestak i predsjednik OMH u Mariji Bistrici Vedran Klaužer, dok je program pjesmom i glazbom obogatio kapelan Vedran Jakić. Upravo će vlč. Jakić zajedno s Juricom Gregurićem i Ivanom Habazinom 6. ožujka biti gost sljedeće korizmene tribine. Riječ je o talentiranim glazbenicima i mladim ljudima koji su niz godina izrazito aktivni u Svetištu Majke Božje Bistričke, a govorit će na temu glazbe u duhovnom životu čovjeka. Moderator tribine, koja će se također održati u dvorani Božjeg milosrđa s početkom u 19 sati, bit će Antun Palanović. Prethodit će joj križni put u 17:30 sati i sveta misa u bazilici u 18 sati.