Književnost kao živa prisutnost u Imotskom

U Gradskoj knjižnici „Don Mihovil Pavlinović“ u Imotskom predstavljen je jedinstven kulturni projekt koji na suvremen način spaja nacionalnu književnu baštinu i nove tehnologije: hologramski prikaz Tina Ujevića, jedini takav u Europi, a prema dostupnim informacijama, i u svijetu. Predstavljanje nosi dodatnu simboliku jer se 12. studenoga 2025. obilježila 70. obljetnica pjesnikove smrti, što ovom događaju daje osobitu težinu i dostojanstvo.

Marija Jović s Tinovim hologramom koji izaziva velik interes javnosti

Tin Ujević, jedan od najvažnijih pjesničkih glasova hrvatske moderne, autor koji je svojim stihovima obilježio unutarnje pejzaže čitavih generacija, sada se simbolično vraća među čitatelje u formi hologramske prisutnosti. Posjetitelj ne stoji samo pred projekcijom, nego pred suvremenim medijem koji pokušava odgovoriti na izazov vremena: kako pjesnika ponovno učiniti bliskim u svijetu u kojem se pažnja sve češće rasipa između brzih slika i prolaznih sadržaja. Imotska knjižnica posljednjih godina sve jasnije potvrđuje svoju ulogu kulturnog središta Grada i Krajine, mjesta gdje se ne čuva samo knjiga kao predmet, nego se njeguje kultura čitanja kao temelj identiteta. Upravo zato hologram Tina Ujevića nije tek tehnološka novost, nego promišljeni programatski čin: knjižnica se otvara novim generacijama, ali ostaje vjerna svojoj misiji.

Hologram izaziva veliki interes javnosti. Knjižnica je ispunjena publikom, a posebno je značajno što su među posjetiteljima brojni mladi, učenici i studenti, koji dolaze vidjeti Tina u novom, njima bliskom mediju. Time se potvrđuje kako suvremeni pristupi mogu biti snažan most između klasika i generacija koje odrastaju u digitalnom okruženju. Tehnologija ima smisla onda kada služi kulturi, a ne kada je zamjenjuje. Projekt je realizirala tvrtka Weblab, koja je izradila hologramski prikaz pjesnika, omogućivši da se njegova pojava i glas, koji je Tinu posudio Goran Grgić, dramski umjetnik, dožive na način koji ne umanjuje književnu vrijednost, nego je dodatno naglašava, poziva na čitanje, istraživanje i ponovno
otkrivanje.

Imotski, grad snažnoga identiteta i kulturne tradicije, ovim se projektom još jednom potvrđuje kao mjesto koje razumije važnost književnosti u oblikovanju zajednice, a knjižnica u Imotskome time postaje ne samo čuvar fonda, nego aktivni sudionik suvremenih kulturnih procesa, sustavno gradeći programe usmjerene prema zajednici. Hologram, kao medij prividne prisutnosti, u slučaju Tina Ujevića dobiva gotovo simboličku dimenziju. Pjesnik nemira, traganja i metafizičke samoće sada se pojavljuje kao glas koji podsjeća da književnost nije muzejski artefakt, nego trajna ljudska potreba. U vremenu ubrzanih promjena, ovakav projekt vraća fokus na ono bitno: na riječ, na tišinu čitanja, na dijalog između autora i čovjeka. Tinov hologram u Imotskom stoga nije tek tehnološki eksperiment, nego kulturna poruka: klasici ostaju živi onoliko koliko ih iznova čitamo, slušamo i razumijemo. A knjižnica postaje mjesto gdje se prošlost ne čuva pod staklom, već se prenosi u budućnost.

Ujević je jednom zapisao: „Ja znam da putujem, i, sklisko, nikad nisam na mjestu. / Mene vozi bezglavi dromedar oceanom smisla / i ima tako mnogo glava sa fenjerima vida. / Ja nisam u kući, publiko, i uvijek sam na drugom mjestu nego ovdje.“