Čuvari nacionalnog zajedništva

U impozantnoj dvorani Matis u prizemlju Hrvatske matice iseljenika svečano je obilježena 75. godišnjica djelovanja te ključne institucije s misijom očuvanja nacionalnoga i kulturnoga identiteta, materinskoga jezika te običaja Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske i jačanja veza između Hrvata u domovini i izvan Hrvatske. Svečana akademija, kojoj je prisustvovalo više od 250 uzvanika iz političkog, kulturnog, znanstvenog i društvenog života, upriličena je na datum osnutka Matice iseljenika Hrvatske (12. veljače 1951) čime je dodatno istaknuta povijesna važnost i kontinuitet djelovanja ove ustanove. U prvom dijelu svečanosti održani su pozdravni govori i predstavljen povijesni razvoj HMI-ja, dok je u drugome predstavljen najnoviji broj Hrvatskog iseljeničkog zbornika pokrenuta 1955.

Most između domovinske i iseljene Hrvatske

Programski blok započeo je uvodnim obraćanjem zamjenika državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Darija Magdića, koji je istaknuo kako je HMI kroz desetljeća ostala temeljna poveznica između Hrvatske i njezinih zajednica u svijetu. Uime predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, obratila se predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić, naglasivši važnost kontinuiranih programa koje HMI provodi, čime učvršćuje osjećaj pripadnosti Hrvatima izvan domovine. Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman naglasio je doprinos generacija njezinih djelatnika koji su djelovali i djeluju kao „tihi hrvatski patrioti i čuvari nacionalnog zajedništva“ ističući važnost održavanja veza s Hrvatima izvan domovine i s povratnicima, koji se u zagrebačkom hotelu Westin 6. veljače okupili na 4. Večeri hrvatskih povratnika.

Vodstvo, zaposlenici i bivši ravnatelji s gostima na svečanosti obilježavanja 75 godina Hrvatske matice iseljenika / Snimio Jurica Galoić

Na koncu, novi je Matičin ravnatelj Zdeslav Milas, također povratnik ranih 1990-ih, u nadahnutom govoru naglasio suvremenu ulogu Hrvatske matice iseljenika kao institucije koja povezuje ljude, iskustva i identitet kroz generacije. „Naša je zadaća biti trajni most između domovinske i iseljene Hrvatske, čuvati hrvatski jezik, kulturu i osjećaj pripadnosti jedinstvenom narodu, osobito među mladima, jer upravo oni predstavljaju jamstvo budućnosti hrvatskog identiteta u svijetu“, poručio je Milas. Podsjetio je da djelatnost HMI obuhvaća četiri skupine: hrvatsko iseljeništvo, hrvatsku autohtonu nacionalnu manjinu u 12 europskih zemalja, Hrvate u BiH i povratnike.

Uslijedilo je informativno izlaganje o kompleksnoj povijesti Hrvatske matice iseljenika koje je održao Ivan Tepeš iz Instituta za istraživanje migracija. Istaknuo je kako je institucija kroz različita društveno-politička razdoblja ostala trajna kulturna i identitetska poveznica hrvatskog naroda izvan granica Republike Hrvatske. „Od osnutka kao kulturno-prosvjetnog društva, HMI je razvila niz prepoznatljivih programa – od škola hrvatskog jezika i folklora, preko kulturnih manifestacija i suradnje s hrvatskim zajednicama u svijetu, do snažne izdavačke djelatnosti i digitalne prisutnosti prilagođene novim generacijama“, kazao je.

Svečanosti je nazočilo više od 250 uzvanika iz društvenog i kulturnog života te diplomacije

Međunarodna prisutnost hrvatske kulture

Hrvatska matica iseljenika tijekom svojih 75 godina gradila je institucionalni okvir suradnje između domovine i iseljeništva, ali i širila međunarodnu prisutnost hrvatske kulture. Utemeljena je kako bi, prema načelima jugoslavenskog režima, uspostavila suradnju na kulturno-prosvjetnom polju s udrugama iseljenika s prostora Hrvatske, sklonima novom režimu, dok je njezin prvi predsjednik bio Zlatan Sremac. Prvo se vrijeme Matica iseljenika Hrvatske bavila organiziranjem gostovanja kulturnih društava iz Hrvatske i iseljeničkih skupina, a pozornost je posvećivala i skrbi o povratku iseljenika. Izdavačku je djelatnost razvila potkraj 1951. kad je pokrenut časopis Matica koji će krajem godine također proslaviti 75. rođendan, dok je četiri godine kasnije pokrenut Iseljenički kalendar.

Tih je godina Matica posebno snažno uspostavljala suradnju s organizacijama starijeg iseljeništva u državama pobjednicama u Drugom svjetskom ratu (primjerice, Hrvatska bratska zajednica u Americi). Početkom novog desetljeća, Matica je liberalizirala svoje djelovanje s ciljem obuhvaćanja što većeg broja iseljenika, dok je kruna bila otvorenje Doma iseljenika u Zagrebu, gdje se i danas nalaze uredi Hrvatske matice iseljenika. U predsjedništvu MIH-a tih godina djeluju istaknuti intelektualci, među njima i povjesničar Franjo Tuđman, koji je prvi put boravio među našim iseljeništvom u SAD-u 1966. U drugoj polovici 1960-ih komunistički režim sve oštrije kritizira određene „nacionalističke pojave“ u MIH-u, što se nastavlja i nakon sloma hrvatskog proljeća 1971.

Hrvatski iseljenički zbornik utemeljen je 1955.

Novo ime i novi polet u samostalnoj Hrvatskoj

Državno osamostaljenje Republike Hrvatske omogućilo je promjenu imena Matice iseljenika Hrvatske u sadašnju Hrvatsku maticu iseljenika (HMI) te joj je otvorilo put prema svim aspektima suradnje s cjelokupnim hrvatskim iseljeništvom u svijetu, hrvatskim manjinama u Europi i Hrvatima u BiH. Prvi ravnatelj u demokratskoj Hrvatskoj postaje Boris Maruna, pjesnik i dugogodišnji politički emigrant u SAD-u. Danas HMI ima podružnice u Puli, Rijeci, Splitu, Dubrovniku i Vukovaru, a od programa i manifestacija koje tradicionalno organizira ističu se Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture (od 1991), Mala škola hrvatskoga jezika i kulture (od 1993), Ljetna i zimska škola hrvatskoga folklora (od 1994), Forum hrvatskih manjina (od 1994), Dani hrvatskoga pučkog teatra (od 1995), Dani hrvatskoga filma (od 1995), Natječaj za literarne i novinarske radove učenika hrvatske nastave u inozemstvu Zlatna ribica (od 2003), Festival klapa iz hrvatskog iseljeništva (od 2006), Izložba iseljeničke nakladničke djelatnosti na Interliberu (od 2006) i dr. Mnoge od tih programa pokrenuo je dugogodišnji ravnatelj HMI-ja (1993–2000) Ante Beljo koji je bio u prvom redu svečane akademije, zajedno s ostalim bivšim ravnateljima.

Drugi dio svečanosti bio je posvećen predstavljanju novog godišta Hrvatskog iseljeničkog zbornika o kojem su govorili glavna urednica Zbornika i voditeljica Odjela za nakladništvo HMI-ja Vesna Kukavica, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija Marina Perić Kaselj i znanstveni savjetnik na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar Ivan Hrstić. Zbornik, čiju naslovnicu krasi eksponat hrvatske krune iz 14. stoljeća, donosi 29 raznorodnih bogato ilustriranih autorskih priloga iseljeničke tematike raspoređenih u šest tematskih cjelina: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Znanost i Nove knjige.

Novi Iseljenički zbornik: od najvećeg filantropa do našeg majstora UI-ja

U ovogodišnjem Zborniku može se čitati o najvećem filantropu u Hrvata Južne Amerike, o najvještijem hrvatskom matematičaru koji se bavi razvojem UI algoritama i aplikacija za primjenu umjetne inteligencije, o promotorima transfera znanja između hrvatskih sveučilišnih institucija i međunarodnih laboratorija od Toronta, Santa Barbare i Cambridgea do Splita, Rijeke i Zagreba. Također, može se otkriti što se sve skriva u baštinskoj riznici Hrvatske bratske zajednice u Pittsburghu, tko je svećenik s otoka Krka među osnivačima Hrvatske akademije Amerike. Tekstovi donose uvid u jezične tehnologije i online tečajeve hrvatskog jezika, u onomastiku u Hrvata, u mrežne igre za učenju glagoljice na zabavan i interaktivan način i dr. Svečanost je na najbolji način zaključila urednica Zbornika Vesna Kukavica zahvalivši svim autorima koji iz broja u broj svjedoče o visokim dometima hrvatskog čovjeka koji je često trbuhom za kruhom bio primoran otići u tuđinu, ali je u svijetu prikupio potrebna znanja i dao svoj konkretan doprinos sredini u kojoj se nastanio.

Obilježavanje 75. obljetnice još je jednom potvrdilo da HMI ostaje trajno mjesto susreta, suradnje i zajedništva, s vizijom budućnosti, a to je povezivanje hrvatskog naroda bez obzira na granice, očuvanje kulturne baštine te pružanje potpore Hrvatima diljem svijeta u očuvanju njihove povezanosti s domovinom.