Croaticum – hrvatski na dlanu strancima

Croaticum – Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu najstarija je i najveća ustanova u Republici Hrvatskoj u kojoj se poučava i proučava hrvatski kao ini jezik. Utemeljen je 1962. na tadašnjem Zavodu za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom Tečaj hrvatskoga jezika za strance, a temeljio se na audiovizualnoj globalno-strukturalnoj metodi Petra Guberine i Paula Rivenca.

Udžbenici i priručnici za učenje hrvatskog
kao inog jezika

„Danas je Croaticum moderan visokoškolski centar usporediv sa sličnim centrima u ostalim europskim zemljama, koji se intenzivno razvija u različitim smjerovima te obuhvaća mnoštvo različitih programa učenja hrvatskog jezika i kulture za neizvorne govornike“, ističe voditeljica Croaticuma te viša lektorica i znanstvena suradnica Ana Grgić.

Hrvatski bez granica: jezik koji povezuje svijet

Croaticumov je glavni program tzv. Semestralni tečaj hrvatskoga jezika i kulture, a jezične se vježbe izvode na razinama A2.2, B1.1, B1.2, B2.1, B2.2 i C1.1 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike. Uz semestralnu nastavu u Croaticumu se održavaju i kraći sezonski programi, a to su: Croaticumova ljetna, jesenska i zimska škola hrvatskog jezika i kulture. Ti su programi osobito zanimljivi onima koji nisu u mogućnosti provesti nekoliko mjeseci u Zagrebu pa se upisuju na trotjedne programe. U svojoj ponudi Croaticum ima i druge vrste tečajeva i programa namijenjenih radu u grupama ili s pojedincima uživo ili na daljinu. Svi programi koji se izvode akreditirani su sveučilišni programi, a nakon položenih ispita dobiva se odgovarajuća potvrda jezične razine i odgovarajući broj ECTS bodova. Programi su dostupni s jedne strane studentima Sveučilišta u Zagrebu, a s druge svim ostalim zainteresiranim pojedincima, neovisno o njihovoj dobi, prethodnom poznavanju hrvatskog jezika te motivaciji za učenje.

Voditeljica Croaticuma Ana Grgić

Polaznici iz različitih zemalja (Argentina, Australija, Bolivija, Brazil, Češka, Čile, Francuska, Kanada, Peru, SAD, Ukrajina) s lektoricom na Jezičnim vježbama 2 (B1.1)

Najvažnija potvrda ne samo Croaticumove stručnosti i kvalitete nego i ugodnog ozračja u kojem se održava nastava jest broj od gotovo 350 polaznika upisanih u zimski semestar akademske godine 2025/2026. Iz kojih sve krajeva svijeta polaznici dolaze te koja je njihova motivacija za učenjem hrvatskog jezika objasnila nam je voditeljica Ana Grgić: „Na primjeru ovoga semestra možemo ukratko pokazati tko su naši polaznici. Dijelom je riječ o stipendistima Ministarstva demografije i useljeništva koji dolaze u Croaticum učiti jezik svojih (davno) iseljenih predaka. Uglavnom dolaze iz zemalja Južne Amerike, ali i iz ostalih zemalja u koje su se Hrvati tradicionalno iseljavali. Drugi veliki dio naših polaznika inozemni su studenti koji borave na Filozofskome fakultetu i na drugim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu u sklopu programâ međunarodne razmjene (Erasmus+, CEEPUS, MIREES...). Najčešće je riječ o studentima hrvatskog te drugih slavenskih jezika, ali i drugih studijskih grupa (povijesti, politologije, međunarodnih odnosa, računarstva i sl.). Croaticum pohađaju i različite druge osobe koje žele naučiti hrvatski jezik iz praktičnih razloga: planiraju doći živjeti i raditi u Hrvatsku ili su već ovdje pa im je ovladavanje većinskim jezikom (prihvatne) zemlje jedan od preduvjeta za uključivanje u društvo, na tržište rada i sl. Postoje i pojedinci koji hrvatski uče zbog ljubavi prema partneru, kao i oni koji ga uče zbog toga što su obožavatelji neke serije, nogometne reprezentacije i sl.“

Suočavanje s izazovima
p(r)oučavanja hrvatskog kao inog

Osim nastave važan su dio Croaticumove djelatnosti znanstveno proučavanje te opisivanje hrvatskog jezika, kao i stručna primjena rezultata lingvističkih istraživanja u poučavanju hrvatskog kao inog jezika. Na temelju stručne, istraživačke i nastavne djelatnosti Croaticum je objavio seriju udžbenika Razgovarajte s nama! od početne (A1) sve do napredne razine (C1) po kojima se hrvatski poučava ne samo u Croaticumu nego i u brojnim drugim školama te na lektoratima hrvatskog jezika po svijetu.

Osim jezičnih udžbenika, lektori Croaticuma objavili su udžbenike hrvatske kulture i nekoliko priručnika, poput Basic Croatian Grammar for Croatian Language Learners autora Darka Matovca (2022) ili priručnik za ovladavanje glagolima sa se Aide Korajac Zabavimo se sa se (2024), a zanimljivo je i pojednostavljeno lektirno izdanje Šegrt Hlapić za razinu B1: Prilagodba romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića Ivane Brlić-Mažuranić autorica Ane Grgić, Ranke Đurđević i Tanje Salak (2018).

Croaticum već osamnaestu godinu zaredom organizira Stručno i znanstveno savjetovanje za lektore hrvatskoga kao inoga jezika, vrlo cijenjenu konferenciju s međunarodnim sudjelovanjem poznatiju pod skraćenicom SiH, kao i Croaticumov okrugli stol koji će uskoro doživjeti svoje peto izdanje. Znanstvena i stručna izlaganja fokusirana su na aktualne lingvističke teme, čime se uvelike doprinosi razvoju kroatističke glotodidaktike te se otvaraju nove mogućnosti praćenja procesa ovladavanja hrvatskim jezikom.

Tehnologija nas sve češće upozorava da živimo u multimedijalnom svijetu i poziva na prilagodbu, stoga se Croaticum ove godine na SiH-u bavio gorućom temom umjetne inteligencije i mogućnostima takvog alata u poučavanju hrvatskog kao inog jezika. „Različiti su stručnjaci govorili o tome kako UI utječe na nastavni proces, kako je studenti koriste te kako im pomaže ili odmaže, kako ju je moguće iskoristiti za pripremu i oblikovanje nastavnih materijala, kako može pomoći u procjenjivanju jezične kompetencije, koliko dobro generira tekstove na hrvatskom jeziku i sl. I tom smo se temom nastojali približiti najsuvremenijim glotodidaktičkim zbivanjima, a Centar i njegovi zaposlenici čine to i svojim radom na različitim drugim projektima i izradom različitih drugih materijala.

Zahvaljujući međuinstitucijskoj suradnji Croaticuma sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH, hrvatski se jezik već neko vrijeme može pohvaliti besplatnim internetskim tečajevima za razine A1 i A2 sa sučeljem na engleskom i španjolskom, a uskoro ćemo ponuditi i digitalnu aplikaciju za učenje hrvatskog jezika na razini B1. Naš je cilj svima koji žele i nastoje (na)učiti hrvatski jezik omogućiti da taj proces bude brz, sustavan i učinkovit, ali i ugodan i lijep“, objašnjava voditeljica Ana Grgić.

S pravom zaključujemo kako je uloga Croaticuma u suvremenom hrvatskom društvu, kao važne sastavnice ne samo Filozofskog fakulteta nego i obrazovanja u cjelini, sve značajnija. Na temelju svoje duge tradicije, ova najstarija i najveća ustanova za poučavanje i proučavanje hrvatskog kao inog jezika nastavlja misiju donošenja Hrvatske na dlanu strancima, otvarajući istovremeno i nas novim svjetovima.