Baština koja povezuje Europu

Europska komisija trenutačno provodi sveobuhvatnu procjenu Oznake europske baštine (European Heritage Label – EHL) s ciljem njezina daljnjeg unapređenja i jačanja. Riječ je o inicijativi koja vrednuje baštinu prema njezinoj sposobnosti da simbolizira zajedničke europske vrijednosti, povijesne procese i kulturne poveznice koje su oblikovale današnju Europu. Interpretacija baštine postaje istodobno kulturno i političko pitanje. Oznaka europske baštine nadilazi klasične modele zaštite spomenika. Ona traži narativ koji povezuje lokalno iskustvo s europskim kontekstom. U tom svjetlu i Hrvatska ima posebno mjesto. S dva nositelja ove oznake – Muzejom krapinskih neandertalaca te Muzejom vučedolske kulture – hrvatski prostor svjedoči o dubokim korijenima europske povijesti, od prapovijesnih početaka čovječanstva do ranih civilizacijskih iskoraka.

Oscar kulture

Za razliku od UNESCO-ova Popisa svjetske baštine, koji naglasak stavlja na iznimnu univerzalnu vrijednost i očuvanost lokaliteta, EHL primarno vrednuje njihovu simboličku i vrijednosnu dimenziju. Ravnatelj Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini i Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol vidi u oznaci potvrdu da lokalitet ima značenje koje nadilazi nacionalne okvire te doprinosi razumijevanju razvoja europskog društva, identiteta i znanstvene misli, a također potiče međunarodnu vidljivost, razmjenu znanja, suradnju i primjenu suvremenih interpretacijskih i edukativnih praksi.

Mirela Hutinec, ravnateljica
Muzeja vučedolske kulture / Snimio Darko Puharić

Arheološki lokalitet Vučedol ishodište je prapovijesne kulture trećeg tisućljeća pr. Kr. i svjedoči o jednoj od najranijih indoeuropskih kultura

I Muzej vučedolske kulture dobio je ovu oznaku i to samo sedam godina od otvorenja stalnog postava u Vukovaru, a ravnateljica tog muzeja Mirela Hutinec naziva oznaku „Oscarom kulture“ koji omogućava vidljivost i prepoznavanje na širem europskom prostoru. Oznaka je dokaz kako unatoč kulturološkim, religijskim, jezičnim i drugim razlikama, svi dijelimo slične početke koji su i formirali europski identitet.

Nakon više od desetljeća provedbe, Europska komisija želi ispitati u kolikoj mjeri EHL ostvaruje svoje temeljne ciljeve: jačanje svijesti o zajedničkoj europskoj povijesti i promicanje temeljnih vrijednosti poput demokracije, solidarnosti i kulturne raznolikosti. „Stalni postav Muzeja krapinskih neandertalaca kroz suvremene muzeološke pristupe, multimediju i interdisciplinarnu interpretaciju povezuje lokalne nalaze s procesima koji su oblikovali europski kontinent – migracijama, klimatskim promjenama i razvojem ranih ljudskih zajednica. Na taj način posjetitelji ne doživljavaju nalazište samo kao dio nacionalne baštine, nego kao sastavni dio zajedničke europske prapovijesti“, poručuje Sabol. Uz to, ravnatelj ovog poznatog muzeja naglašava i izložbe drugih muzeja i institucija kroz partnerske projekte, što pridonosi svijesti o zajedničkim europskim korijenima.

Prapovijest kao temelj europskog identiteta

Europska prapovijest dio je autentičnosti prezentacije vučedolske kulture koja, iako lokalizirana, tvori širi kulturni kompleks kulture koja je po prvi put spojila Dunav i Jadran i prostirala se od Češke do Grčke. Mirela Hutinec podsjeća da se radi o velikom kulturnom kompleksu „u kojemu se ogledaju one vrijednosti koje i danas smatramo standardima; primjerice, u stanovanju, metalurgiji, odijevanju, tkanju, obući, arhitekturi (širina vrata od 80 cm); prvoj serijskoj proizvodnji metala (prvi dizajn), kao i poznavanju noćnog neba na temelju čega je definiran kalendar od 365 dana. Dosege vučedolske kulture od prije 5000 godina suvremeni čovjek koristi i danas bez promišljanja o porijeklu i prostoru na kojemu su
nastali“.

Procjena obuhvaća pitanja vidljivosti ove oznake u javnosti, učinkovitosti mreže nositelja, kvalitete interpretacijskih programa te održivosti financijskog i upravljačkog modela. Poseban naglasak stavlja se na uključivanje mladih, razvoj digitalnih alata i prekograničnu suradnju. Primjerice, u Vučedolu izložbe često prate i dodatni edukativni sadržaji koji se kroz predavanja i radionice približavaju različitim ciljanim skupinama. „Vrijednost Vučedola prepoznata je od strane Europske komisije osobito u radu s djecom i mladima kojima je posvećena posebna pozornost kroz edukaciju i rad studenata arheologije na sustavnim arheološkim istraživanjima Vučedola, ali i kroz posebne EHL projekte koji uključuju upravo rad s mladima razvijajući njihove kreativne sposobnosti, ali i kritičko mišljenje“, napominje Mirela Hutinec.

Stalni postav Muzeja krapinskih neandertalaca povezuje lokalne nalaze s procesima koji su oblikovali europski kontinent

Jurica Sabol, ravnatelj Muzeja
krapinskih neandertalaca u Krapini
i Muzeja Hrvatskog zagorja

Muzej krapinskih neandertalaca i Muzej vučedolske kulture svjedoče o dubokim korijenima europske povijesti, od prapovijesnih početaka čovječanstva do ranih civilizacijskih iskoraka

U trenutku kada se europski identitet suočava s novim izazovima, evaluacija EHL-a predstavlja priliku za njegovo osnaživanje kao relevantnog kulturnog i obrazovnog instrumenta. Tako Muzej krapinskih neandertalaca redovito sudjeluje u manifestaciji Dani europske baštine, u mreži Ice Age Europe, Europskim danima arheologije, a osobito se ističe suradnja s Mestnim muzejom Idrija i Muzejom vučedolske kulture.

Muzej vučedolske kulture tijekom 2025. godine proveo je dva projekta u okviru EHL-a financirana od strane Europske komisije: Međunarodni EHL projekt s Palace of the European Commission of the Danube (Galati, Rumunjska) i Međunarodni EHL projekt s Haskovo Regional Museum (Haskovo, Bugarska). Ovaj tip projekta služi kao podloga za nastavak i razvijanje suradnje među lokalitetima i nakon njihova završetka. Na projektu s partnerima iz Rumunjske cilj je bio postići vidljivost kod mladih srednjoškolske dobi, dok su se na projektu s partnerima iz Bugarske organizirale radne skupine sa studentima kako bi sudjelovali u kreiranju posebno osmišljenog audio vodiča. 

Europa počinje ovdje

No, izazovi i dalje postoje. „Najveći izazov Muzeja krapinskih neandertalaca u kontekstu EHL-a jest kako očuvati autentičnost lokaliteta i njegovu važnost za nacionalnu baštinu, a istovremeno istaknuti njegovu europsku i univerzalnu vrijednost. Muzej kontinuirano radi na tome da lokalna priča ostane u prvom planu, primjerice kroz čestu suradnju s lokalnom zajednicom, školama i udrugama, ali u širem kontekstu zajedničke europske prapovijesti“, objašnjava nam Jurica Sabol. Dodaje da su budući planovi usmjereni na održavanje tog balansa: razvijanje novih edukativnih i digitalnih sadržaja, organizaciju izložbi i međunarodnih projekata i jačanje suradnje s drugim nositeljima EHL-a, sve s ciljem da posjetiteljima jasno prikažemo kako lokalni nalazi i priče odražavaju zajedničku europsku baštinu, bez gubitka njihove jedinstvene lokalne vrijednosti.

Za Mirelu Hutinec najveći izazov predstavlja činjenica da je muzejski stručni tim relativno malen, a angažman oko EHL-a koji se posebno veže za vidljivost, promociju i same projekte zahtijeva intenzivan rad, trud i predanost. No, arheološki lokalitet Vučedol ishodište je prapovijesne kulture trećeg tisućljeća pr. Kr. i svjedoči o jednoj od najranijih indoeuropskih kultura duž dunavskog područja koja je inovacijama, utjecajima i revolucionarnim dostignućima stvorila temelje današnje moderne Europe. Stoga Mirela Hutinec ne dvoji zašto je Oznaka europske baštine stigla u Vukovar jer, kako sama kaže, Europa počinje ovdje!