Vrijednost i težina novog početka

Četvrta Večer hrvatskih povratnika održana je u zagrebačkom hotelu Westin 6. veljače. Na svečanom okupljanju koje za cilj ima povezivanje povratnika, iseljenika i njihovih prijatelja te njegovanje tradicije i zajedništva bilo je više od 400 uzvanika. Događaj su organizirale Hrvatska matica iseljenika i Udruga Hrvatska Uzdanica, uz podršku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske. Među uzvanicima je, osim predstavnika društvenog i političkog života, bilo mnogo hrvatskih povratnika i doseljenika.  

Večeri je prisustvovala izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora te predsjednica Odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić, kao i predstavnici Zagrebačkog sveučilišta, Hrvatske biskupske konferencije, Ministarstva demografije i useljeništva, Ministarstva unutarnjih poslova te brojnih drugih institucija. Pozdravne govore uputili su Denis Gudasić, Zdeslav Milas, Zvonko Milas i Gordan Grlić Radman.  

Predsjednik Udruge Hrvatska Uzdanica Denis Gudasić i sam je doselio u Hrvatsku iz Australije sa svojim prijateljima 1991. godine, kada su „plaže Australije zamijenili slavonskom ravnicom, zato što su smatrali da je to ispravno“. Organizacija Večeri hrvatskih povratnika glavna je aktivnost Udruge, koja se time trudi povezati sve one koji su donijeli važnu životnu odluku o preseljenju u Hrvatsku.  

Ministar Gordan Grlić Radman s predsjednikom Udruge Hrvatska Uzdanica Denisom Gudasićem i ravnateljem Hrvatske matice iseljenika Zdeslavom Milasom sa suprugama

Večer je okupila povratnike iz Argentine, Brazila, Australije, Novog Zelanda, Francuske, Njemačke i mnogih drugih država svijeta. U protekle dvije godine u domovinu se vratilo više od 40.000 iseljenika / Snimio Goran Galić

Gudasić naglašava kako nijedna Vlada nije napravila konkretnije korake kako bi povratnicima olakšala preseljenje u Hrvatsku od trenutne, te ističe mjeru Biram Hrvatsku, koja služi kao dokaz da naša država zna vrijednost povratka u zemlju koju zovemo domovinom. Zahvaljujući Vladinu programu u protekle dvije godine u domovinu se vratilo više od 40.000 iseljenika.

Udruga Hrvatska Uzdanica nastala je prije više od 30 godina u Australiji, gdje je okupljala mlade ljude kojima je služila kao „škola političke zrelosti, plod novog razmišljanja o Hrvatskoj“ pod vodstvom tzv. „seniora“ od kojih su prisutni bili Ivan Butković, Ante Sagić i braća Blago. Među seniorima su bili mnogi politički emigranti koji su mladi tijekom 1960-ih napustili Jugoslaviju ili pobjegli iz nje, a Butković nam je kazao kako je po dolasku u Australiju intenzivno promatrao australsko društvo i kulturu, koje je tada bilo potpuno drugačije uređen sustav. Butković je proveo 29 godina u Australiji, nakon čega se vratio u ratom zahvaćenu Hrvatsku.  

Povratnici svih generacija

Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Zdeslav Milas s optimizmom je naglasio kako Večer hrvatskih povratnika okuplja povratnike koji su se 1990-ih odazvali na poziv prvog hrvatskog predsjednika Tuđmana i vratili se u domovinu, ali i mlade pripadnike druge ili treće generacije iseljenika koji su se posljednjih nekoliko godina odlučili preseliti u Hrvatsku.  

Povratnike iz Argentine, Brazila, Australije, Novog Zelanda, Francuske, Njemačke i mnogih drugih država svijeta, Milas promatra kao „sigurnost da postoji spona između domovinske i iseljene Hrvatske o kojoj se govorilo još od početka stvaranja neovisne države“.  

Svjedočimo razdoblju u kojemu se napokon zaustavlja iseljenički val, a u Hrvatsku dolaze mladi nošeni ljubavlju i hrabrošću koji kažu kako su osjetili trenutke domoljublja: mlada Maria Lorena iz Australije treća je generacija hrvatskog iseljenika, posjećivala je Hrvatsku pet puta prije preseljenja, a kaže kako je promjena teksture kose iz ravne u kovrčavu bila njezin „znak“ da je kod kuće. Njezin poznanik iz Australije Nadir Ivanović također je posjetio Hrvatsku nekoliko puta prije preseljenja, a kaže kako mu je najveća motivacija za dolaskom u Zagreb bio unutarnji osjećaj koji doživljava kada gleda crkvu sv. Marka. Smatraju se dijelom hrvatske kulture te napominju kako su se u Australiji osjećali kao stranci, iako su ondje rođeni i proveli prvih 30 godina svog života.  

Velik doprinos iseljeništva u Domovinskom ratu

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas već je 10 godina u službi Hrvata izvan domovine, a Večer hrvatskih povratnika potpomaže od početaka. Kao rođeni Vukovarac poznaje vrijednost i težinu novog početka, a smatra kako je pomoć iseljeničkih organizacija u najtežem periodu mlade hrvatske povijesti doprinijela današnjem statusu Hrvatske koja je punopravna članica mnogih međunarodnih organizacija te ima iznimno jaku putovnicu.  

Izaslanik predsjednika Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman 1991. godine vratio se iz Švicarske u Zagreb, slobodan glavni grad svih Hrvata. Smatra kako se „iznad hrvatskih građana i hrvatskog naroda ne mogu postaviti nikakve ideologije i svjetonazori, čemu svjedoči doček brončanih rukometaša u Zagrebu“.

Nabrajajući dijelove svijeta u kojima žive Hrvati, jasno je da se hrvatski identitet i tradicija čuvaju kroz tisak, folklor i simboliku, poput velikog hrvatskog grba u Čileu ili vrijednih i pametnih Hrvata koji se bave ribarstvom u Patagoniji. Naglasio je kako su naši ljudi „bili snažni i prodorni gdje god su došli“, u čemu ih je pratila vjernost Bogu, obitelji i domovini. Spomenuo je kako Hrvatima, kao najmalobrojnijem narodu u Bosni i Hercegovini, također treba naša pomoć – najprije u vidu djelovanja hrvatskih diplomata u promjeni izbornog zakona u BiH, ali i angažmanom svih Hrvata koji imaju pravo glasati u BiH. Poziva da sve generacije ostvare svoje pravo glasa u BiH i tako aktivno pomažu svom narodu u drugoj državi.  

Svečani program 4. Večeri hrvatskih povratnika obogaćen je folklornom izvedbom prigorskih plesova Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Prigorec Markuševec, a goste je zabavljao i tamburaški sastav Kas iz Osijeka.  

Iskustva najmlađih povratnika

Među okupljenima su se našli i stipendisti Ministarstva demografije i useljeništva, potomci hrvatskih iseljenika koji nisu izvorni govornici hrvatskog jezika nego pohađaju tečaj hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Izrazili su zadovoljstvo svojim boravkom u Zagrebu, a iako im savladavanje jezika stvara izazov, vrlo su snalažljivi. Neki su smješteni u studentskim domovima, a neki žive kao podstanari. Iako im je žao što nisu u većem kontaktu s Hrvatima izvan fakulteta te većinu slobodnog vremena provode s drugim polaznicima tečaja, otvoreni su ostanku u Hrvatskoj nakon završetka programa ukoliko se poslovne i privatne prilike poslože. Osim u Zagrebu, tečaj se provodi i u Splitu, Rijeci, Puli, Zadru i Osijeku.  

Među navedenim stipendistima ima i onih koji su po dolasku u Hrvatsku stupili u kontakt s rodbinom, pa su tako posjetili svoje obitelji te naselja i otoke u Dalmaciji. Sviđaju im se hrvatska hrana i stil života u Zagrebu, a jedan polaznik iz Teksasa smatra kako je u Hrvatskoj bolja kvaliteta privatnog života, dok se u Sjedinjenim Američkim Državama ljudi često izgube u satima radnog vremena. No, da nije sve idealno, potvrđuju strahom od cijena nekretnina koje bi ih dočekale ukoliko bi ostali živjeti u Hrvatskoj, pa kažu kako je preseljenje lakše onima koji imaju nekretnine u nasljedstvu.   

I ove je godine Večer hrvatskih povratnika u Westinu okupila mnoge Hrvate iz dijaspore, s različitih kontinenata i s različitim životnim pričama koje svoj početak i(li) kraj imaju u Hrvatskoj.