Pravila za kretanje u digitalnom svijetu

„Od ukupno 340 milijuna eura prihoda od oglašavanja na digitalnim kanalima u Hrvatskoj čak 240 milijuna odlazi Meti i Goo­gleu, a hrvatski izdavači od oglasnog kolača dobivaju samo 100 milijuna eura“, upozorio je direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI) Ozren Kronja koji je sudjelovao u zatvorenom dijalogu dionika, održanome u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, pod nazivom Europa i Hrvatska u digitalno doba: sloboda govora i odgovornost medija. Potrebno je, naglasio je Kronja, postići veću transparentnost u moderiranju sadržaja, transparentnost algoritama te povećanje njihovih učinaka na slobodu i pluralizam medija, kao i na suzbijanje širenja nezakonitih sadržaja.

Uredba o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga, poznatija kao Akt o digitalnim uslugama (DSA), skup je novih pravila kojima se uređuju odgovornosti pružatelja digitalnih usluga, a njihov je cilj stvaranje sigurnijeg i pravednijeg internetskog okruženja i zaštite temeljnih prava u digitalnom svijetu. Kao građani Europe najzaštićeniji smo u digitalnom svijetu i to mnogo više nego prije godinu-dvije, na čemu svakodnevno radi cijeli tim ljudi u okviru hrvatskoga regulatora Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). Kao što se u Hrvatskoj možemo slobodno kretati ulicama, uz poštovanje prometnih pravila, sve smo sigurniji i u digitalnom svijetu, moglo se čuti na konferenciji.

Glavna tajnica HND-a Melisa Skender, Andrea Čović Vidović iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, pomoćnik ravnatelja HAKOM-a Domagoj Maričić, zamjenik glavnog državnog odvjetnika RH Ivan Glavić, Jasna Vaniček-Fila, članica Vijeća za elektroničke medije i nacionalna koordinatorica projekta Novinari su važni Vijeća Europe / Izvor Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Platformi X kazna
od 120 milijuna eura

Akt o digitalnim uslugama uvodi ta pravila u digitalni prostor, objasnila je voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević. Naglasila je kako Uredba ima ključnu ulogu u odgovoru na internetske prijetnje: od zaštite maloljetnika i zaustavljanja financijskih prijevara do suzbijanja širenja dezinformacija. Iznimno je važna zato što potvrđuje da digitalni prostor nije izvan zakona te povezuje slobodu govora s odgovornošću. Savjetnica za Akt o digitalnim uslugama u Glavnoj upravi za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije Europske komisije Milana Brkić ističe da Komisija trenutno vodi 15 postupaka protiv velikih internetskih platformi, uz više od 150 zahtjeva za dostavu informacija. Platformi X, zbog kršenja obveze transparentnosti prema DSA, u prosincu 2025. izrečena je kazna od 120 milijuna eura zbog „obveza transparentnosti“ iz Akta o digitalnim uslugama. Europska komisija smatra da je X odgovoran za ugrožavanje prava korisnika i izbjegavanje odgovornosti što može dovesti do prijevara, lažnog predstavljanja i drugih oblika manipulacije.

Inače, platforma X je samo u rujnu 2025. ostvarila 3,6 milijardi posjeta. U jednoj od objava vlasnik X-a Elon Musk poručuje da „EU treba uništiti i treba vratiti samostalnost individualnim zemljama kako bi mogle bolje predstavljati svoj narod.“ Općenito, u Americi smatraju da je kazna pretjerana i da je rezultat pretjeranih europskih regulacija usmjerenih protiv američkih inovacija. Međutim, TikTok ne osporava Europskoj komisiji pravo na vlastitu regulaciju. Povlači TikTok Lite koji je bio dostupan u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Njemačkoj. Nudio je korisnicima bodove za različite aktivnosti na platformi. Ovaj model nagrađivanja izazvao je zabrinutost Europske komisije zbog potencijalnog stvaranja ovisnosti i pretjeranog korištenja platforme, posebno kod djece i mladih. Nakon nekoliko mjeseci istrage TikTok je donio odluku o povlačenju TikTok Lite i obvezao se da neće stvarati sličan program u budućnosti.

Svaka internetska platforma, posebice one najveće poput Facebooka, Googlea, TikToka, koje imaju više od 45 milijuna aktivnih korisnika u EU Aktom dobivaju dodatne obveze – umanjivanje i izbjegavanje sistemskih rizika koji se pojavljuju korištenjem platformi, kao i uspostava mehanizama za brzo i jednostavno uklanjanje nezakonitog sadržaja, što se pokazalo učinkovitim.

Ozren Kronja, direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI); sudionici zatvorenog dijaloga dionika

Ono što je zabranjeno offline, treba biti zabranjeno i online

Cilj Uredbe o digitalnim uslugama (DSA) jest stvaranje sigurnog, predvidljivog i pouzdanog digitalnog prostora kroz zaštitu temeljnih prava korisnika i uspostavu ravnopravnih uvjeta za poslovanje. Primjeri digitalnih usluga su: internetske tržnice, društvene mreže, platforme za dijeljenje sadržaja i trgovine aplikacijama. Platforme za razmjenu poruka neprestano se razvijaju kako bi se prilagodile potrebama korisnika, a WhatsApp, u vlasništvu tvrtke Meta, napravio je veliki korak uvođenjem kanala za emitiranje. To omogućuje učinkovito dijeljenje informacija s publikom, postajući ključni alat za tvrtke, kreatore sadržaja i javne osobe. Meta i WhatsApp stavili su poseban naglasak na privatnost i sigurnost.

„Osim DSA postoji Europski akt o slobodi medija (EMFA) koji obvezuje velike digitalne platforme da u slučaju uklanjanja nekog sadržaja to i komuniciraju s medijima. Svima je bitno da ne bude dezinformacija te da se, ako neka velika digitalna platforma odluči ukloniti određeni sadržaj, o tome komunicira s medijima“, kazala je nacionalna koordinatorica projekta Novinari su važni Vijeća Europe i članica Vijeća za elektroničke medije Jasna Vaniček-Fila. Naglasila je kako su digitalne platforme u posljednjih nekoliko godina znatno promijenile medijsko okruženje te ga i dalje mijenjaju.

Pomoćnik ravnatelja Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) Domagoj Maričić rekao je kako je cilj skupa upoznati predstavnike medija čemu služi Akt o digitalnim uslugama i na koji je način relevantan za rad medija te što se zapravo u njegovoj primjeni može očekivati. „DSA je dugoočekivani propis, a prije njega regulacija sadržaja na internetu zapravo nije postojala. Akt o digitalnim uslugama nastoji oživotvoriti načelo da ono što je zabranjeno offline, treba biti zabranjeno i online. Govor mržnje i dezinformacije pritom su samo jedan od aspekata Akta o digitalnim uslugama koji pokriva i puno širi raspon nezakonitosti – od dječje pornografije do povrede intelektualnog vlasništva“, kazao je Maričić.  

Objasnio je kako postoji više načina uklanjanja nezakonitog sadržaja na internetu. Prvi je kada internetska platforma to radi samoinicijativno na temelju svojih algoritama i mjera koje je poduzela na osnovi procjene sistemskih rizika te je sama „prepoznala“ i uklonila nezakoniti sadržaj. Drugi način „čišćenja“ interneta jest putem naloga nadležnih hrvatskih institucija među kojima su DORH, MUP, Državni inspektorat, Carinska uprava, Ministarstvo zdravstva i, naročito u slučaju govora mržnje, Agencija za elektroničke medije. Nezakoniti sadržaj može biti uklonjen i na temelju zahtjeva korisnika, ali i preko pouzdanih prijavitelja kojima se treba dodijeliti status, ali tek na temelju njihove prijave HAKOM-u i nakon usvajanja odgovarajućeg Pravilnika. Pritom, rečeno je, HAKOM kao nacionalni koordinator za digitalne usluge u provođenju EU Akta o digitalnim uslugama ne kontrolira sadržaj medijskih objava, nego koordinira rad nadležnih institucija. Najviše je pritužbi na velike internetske platforme za koje nije nadležan HAKOM nego Europska komisija.        

Platformi X, zbog kršenja obveze transparentnosti prema DSA, u prosincu 2025. izrečena je kazna od 120 milijuna eura, dok je TikTok nakon reakcije Europske komisije povukao model nagrađivanja zbog stvaranja ovisnosti, posebno kod djece i mladih

U reguliranju sve većeg utjecaja umjetne inteligencije u svim sferama društva pojavio se europski Akt o umjetnoj inteligenciji, prvi zakonodavni akt te vrste u svijetu. Svrha mu je jamčiti da sustavi umjetne inteligencije budu sigurni i pouzdani te u skladu s etičkim načelima. U Hrvatskoj se većina poduzeća još nije aktivno pripremila za provedbu ovog Akta: Razlog tome je često nedovoljna informiranost, uvjerenje da se regulativa odnosi samo na velike tvrtke ili pak da korištenje popularnih UI alata ne zahtijeva nikakvu dodatnu pažnju.  

Korisnici mreža u Europskoj uniji osporili su više od 16 milijuna eura uklanjanja sadržaja na Meti i TikToku. U gotovo 35 posto slučajeva odluke o uklanjanju poništene su, a sadržaj vraćen. 35 milijardi odluka o moderiranju sadržaja uneseno je u DSA bazu podataka o transparentnosti. „Svima nam je u interesu spriječiti širenje dezinformacija, ali i osigurati da, ako platforma ukloni sadržaj, o tome transparentno komunicira s medijima. Mediji moraju znati zašto je neki njihov sadržaj uklonjen“, istaknula je Jasna Vaniček-Fila.   

Panel Sloboda govora i odgovornost medija

Za trajanja skupa održan je i panel Sloboda govora i odgovornost medija. Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije, navela je primjere iz prakse koji se odnose na provedbu Akta o digitalnim uslugama. Pritom je upozorila na preklapanja i poveznice s drugim regulatornim rješenjima poput Akta o digitalnim tržištima, Akta o umjetnoj inteligenciji i Akta o digitalnoj pravednosti; mnogi sudionici dijaloga spominjali su posebne okolnosti koje dolaze s umjetnom inteligencijom. Akt o digitalnim uslugama, zajedno s Aktom o digitalnim tržištima, dio je paketa o digitalnim uslugama kojim se želi osigurati da digitalni korisnici imaju pristup sigurnim proizvodima kako bi se zaštitila temeljna prava korisnika.  

U panel-diskusiji koju su organizirale Europska komisija, Agencija za elektroničke medije i HAKOM sudjelovali su Andrea Čović Vidović iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Lidija Antonić iz HAKOM-a, zamjenik glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Ivan Glavić i glavna tajnica HND-a Melisa Skender. Direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI) Ozren Kronja objasnio je kako je tvrtka OpenAI, vlasnik ChatGPT-ja, preuzela sav sadržaj na hrvatskom jeziku dostupan na internetu, uključujući i medije, i na toj bazi trenira svoj model. To je učinjeno bez ikakve naknade i privole izdavača, no to je već prošlo svršeno vrijeme. „Treba gledati što se može učiniti u budućnosti“, rekao je Kronjo, pohvalivši pritom predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj i HAKOM koji rade na regulaciji navedenih procesa i provedi europskih akata.

Zaključak je skupa Europa i Hrvatska u digitalno doba: sloboda govora i odgovornost medija da je bez dijaloga medija i velikih platformi nezamisliva provedba Akta o digitalnim uslugama i da će na tome trebati sve više raditi. Građani pri odabiru izvora informiranja trebaju osvijestiti razliku između novinarskih sadržaja potpisanih imenom i prezimenom autora za koje odgovara urednik i objava na društvenim mrežama koje može objaviti svatko. Također, ako želimo biti sigurni u svijetu interneta, moramo se informirati o „prometnim“ pravilima, o svojim obvezama, kao i o svojim pravima.