Mijenjaju li se čitateljske navike mladih u doba ekrana?

Uvriježeno je mišljenje u našem društvu kako mladi sve manje čitaju. To uvelike ovisi u kakvome se okruženju nalazite i koje medije pratite, stoga možemo zaključiti kako takva mišljenja nisu konstatacije, nego mitovi. Istina leži u tome da se pristup knjigama promijenio, jednako koliko i način traženja i biranja naslova. Također, knjige se više ne nalaze isključivo u fizičkim formatima, nego i u elektroničkim. Kako mladi danas biraju knjige i postoji li razlika između čitanja na papiru i ekranu?

Današnji mladi čitatelji vjeruju influencerima

Prije svega, važno je istaknuti kako se u 21. stoljeću dogodio pomak od autoriteta iz perspektive mladih. Mladi školu, kritiku i općenito kanon ne gledaju kao nešto uzvišeno i vrijedno – njihovu ulogu preuzeli su vršnjaci i influenceri, kojima današnji mladi vjeruju više nego nekadašnjim autoritetima. To ne mora nužno biti loše, ako su ti influenceri, popularno zvani blogeri, dobri i pozitivni primjeri u društvu koji potiču na konstruktivnu promjenu. Postoje različite vrste blogera u odnosu na proizvode koji oni reklamiraju i predstavljaju, što će reći da su na internetu popularni i knjiški blogeri, koji na zanimljive i mladima bliske načine predstavljaju knjigu i čitanje kao afirmativnu aktivnost u društvu.  

Knjiški blogeri služe se vizualima, videozapisima i privlačnim
fotografijama kao načinom komunikacije s pratiteljima  / Izvor Pexels

Često nazivani i bookblogerima, booktokerima i bookstagramerima, ovisno o tome na kojoj se društvenoj mreži predstavljaju, knjiški influenceri surađuju s izdavačkim i nakladničkim kućama, predstavljajući suvremene naslove i naslove klasične književnosti, dijeleći savjete i preporuke za čitanje te na taj način u društvu svojih vršnjaka govore pozitivno o knjigama. To su primjeri autoriteta kojima današnji mladi vjeruju više nego profesorima u školama. Blogeri, u ovome slučaju, razumiju neke stvari drugačije nego profesori, u vidu vizualnog, afektivnog i brzog predstavljanja knjiga. Služe se vizualima, videozapisima i privlačnim fotografijama kao vidom komunikacije s današnjim mladima na društvenim mrežama te u svojim objavama koriste žargonizme i anglizme.  

Kako su na društvenim mrežama najpopularniji upravo videozapisi, blogeri najviše biraju tu formu za predstavljanje naslova, pogotovo na platformi TikTok, čime se stvorio fenomen BookToka, dijela TikToka na kojemu se predstavljaju i recenziraju knjige, koji broji više od 73,3 milijuna pregleda. Govoreći o naslovima koje fenomen Booktoka najviše propagira, koji naratološki i formativno često nisu najzahtjevnija djela, moramo spomenuti autorice Colleen Hoover, Lucy Score, Carley Fortune i ostale, čiji su ljubavni romani popularni diljem svijeta. Po nekim BookTok senzacijama su snimljeni i filmovi, primjerice It Ends with Us, a ne smijemo zaboraviti spomenuti ni fantasy žanr koji plijeni najviše pogleda mladih na svim društvenim mrežama, kao ni podžanr koji je nastao iz spomenutih dvaju žanrova – romantasy – koji spaja svijet fantastike i ljubavnu priču. Važno je tu spomenuti autorice Saru J. Maas i Rebeccu Yarros koje su svojim knjigama Fourth Wing i A Court of Thorns and Roses, zainteresirale i privukle mnoge mlade na čitanje. Upravo su njihove knjige bile među onima za koje mladi kažu da su ih ponovno vratile u svijet čitanja i ljubavi prema knjigama.  

Katkada bookblogeri ponovno otkriju i koji književni klasik, kao što je to nedavno bio slučaj s Bijelim noćima F. M. Dostojevskog, knjigom koja je imala najviše preporuka na društvenim mrežama krajem 2024. godine. Ponovnu popularnost i čitanost, a samim time i nova izdanja, stekli su Edgar Allan Poe, Emily Brontë i Jane Austen, a od domaćih književnika Miroslav Krleža, August Šenoa i Antun Gustav Matoš. Na mlade utječu i ekranizacije književnih djela, stoga su za njihovo čitateljsko iskustvo važne i kazališne predstave, filmovi, serije i ostali sadržaji nastali prema knjigama. Zanimljiv je primjer za ovo film Glembajevi Antuna Vrdoljaka koji mlade potiče na otkrivanje bogata Krležina stvaralaštva, a najsvježiji je primjer aktualna ekranizacija klasika Orkanski visovi Emily Brontë.  

Važna je sloboda odabira

Iskustvo vođenja bloga Knjiški recenzeRAJ upućuje me na nekoliko stvari. Mladi čitaju, iako se tako možda ne čini, pogotovo kada su u pitanju lektire. Oni vole slobodu biranja naslova i poticaj na čitanje koji ne rezultira ocjenom u imeniku. Čitaju ono što im se na najbolji način predstavi na platformama koje prate, a to su najčešće lagani i pozitivni beletristički romani iz kojih mogu izvući lekcije za život. No na društvenim mrežama trebalo bi ih više poticati na čitanje domaćih autora, odnosno za blogere bi to u ovom slučaju značilo češće, zanimljivije i izražajnije propagiranje naslova domaće književnosti.  

Knjiški recenzeRAJ jedan je od najpopularnijih knjiških blogova u Hrvatskoj: na Facebooku ima 21.100 pratitelja, a na Instagramu 5.610

Kada govorimo o načinima na koje se u današnje doba može čitati, možemo govoriti o fizičkim i elektroničkim načinima. Fizički oblici čitanja podrazumijevaju knjige, časopise, novine i ostale formate, dok elektronički uključuju e-čitače, od kojih je najpoznatiji Kindle. Čitatelji često ističu kako čitanje fizičkih i elektroničkih oblika nije isto, odnosno da se tijekom čitanja knjiga u spomenutim formatima ne stvara jednako čitateljsko iskustvo. Knjige u fizičkom obliku imaju nešto što Kindle nikada neće imati, a to je miris nove knjige iz tiskare, zvuk listanja stranica, osjećaj papira pod prstima… Kako je u našemu tijelu sve povezano, tako su i osjeti koji se stvaraju prilikom čitanja fizičkog primjerka knjige direktno povezani s kognitivnim procesima u mozgu, a samim time i s percepcijom čitanja. Drugim riječima, čitateljsko iskustvo i zadovoljstvo korisnika nije jednako.  

Mladi danas sve više biraju elektroničke formate, što ne smijemo ocijeniti lošim budući da je knjiga ipak knjiga, u kojem god obliku bila. Razumljivo je da mladi biraju e-čitače zbog njihove široke dostupnosti i prihvaćenosti, kao i lakoće korištenja i nošenja svuda sa sobom, ali i zbog nižih cijena e-knjiga. Ipak, neka ovo ne bude vrijednosni sud knjige u dvama formatima, jer svaki od njih ima svoje prednosti i nedostatke. Za mnoge će čitatelje čitanje fizičke knjige zauvijek imati svoju čar, a prijelaz na elektroničke knjige doći će postupno i prirodno u digitalnoj budućnosti koja nam naveliko kuca na vrata.  

Čitanje je živa aktivnost

Jednako kao što se u teoriji književnosti susrećemo s trijadom autor‒djelo‒čitatelj, tako se i u ovim primjerima možemo poslužiti trijadom čitatelj‒tekst‒medij u kojoj su svi elementi u konstantnom uzročno-posljedičnom odnosu i ne mogu djelovati kao samostalne cjeline, nego isključivo kao odnos. Čitatelji će, bili oni mladi ili zreliji, uvijek imati potpunu slobodu biranja medija koji će im približiti tekst, odnosno knjigu, stvarajući time čitateljsko iskustvo i održavajući čitanje živom aktivnošću.  

Stoga možemo zaključiti kako mladi ne bježe od književnosti, niti će zbog mladeži današnjice ili mladeži sutrašnjice književnost izumrijeti, jer će oni uvijek biti buntovni, u potrazi za promjenom, relevantnošću i istinom, a knjiga će se njima prilagođavati i bivati s njima u suživotu. Pitanje knjige nije biti ili ne biti, jer za njezino bivanje pitanje ne postoji.