KNJIŽEVNOST IZDVAJA

S rubova svjetova, s kraja vremena

BLAGA PUSTINJSKE KNJIŽNICE MAURITANIJE

Martina Marinković, književna komparatistica i kritičarka, održala je u zagrebačkoj Booksi predavanje o pustinjskim knjižnicama Mauritanije, zapadnoafričke zemlje koja malobrojne turiste privlači opasnom atrakcijom – vlakom sa željeznom rudom koji je jedina putnička veza do Chinguettija, arhitektonsko-spomeničkog dragulja, grada smještenog duboko u Sahari. Chinguetti je jedno od onih mjesta na rubu svijeta koji se nikada ne nalazi u turističkim vodičima i kartama.  

Na rubu naseljenoga dijela
Sahare knjiga je sveti predmet / Izvor Booksa

Rijetke avanturiste, pa i samu Martinu Marinković, tamo su dovele knjige i to drevni rukopisi o kojima skrbe malobrojni knjižničari. Pet očuvanih knjižnica krije neka od najvažnijih djela islamske mistične duhovnosti, sufijske poezije, matematike i astronomije. Rukopisi se čuvaju u tamnim i hladnim prostorijama, na posebnim temperaturama, a knjižničari njima rukuju u zaštitnim rukavicama i žive od donacija rijetkih avanturista. Više od tisuću rukopisa Kur’ana, retorike, astronomije, medicine i književnosti svjedoči o bogatoj povijesti i baštini. Na rubu naseljenoga dijela Sahare čuvaju knjigu kao sveti predmet, tamo gdje je riječ još život. I sve ono što iz njega proizlazi.

55 GODINA KNJIŽEVNOG DJELOVANJA BORBENA VLADOVIĆA

Gradska knjižnica Ante Kovačića u Zaprešiću ovoga je siječnja bila domaćin izložbe Vedri melankolik kojom je hrvatski pisac Borben Vladović obilježio pedeset i pet godina književnog djelovanja. Vladović, po rođenju Splićanin, s prebivalištem u Zaprešiću, jedan je od najznačajnijih suvremenih hrvatskih autora, a na ovoj je izložbi predstavio svoj bogat opus: zbirke poezije, proze i drama, te izbor njemu najdražih književnih nagrada, rukopisa, dijelova privatne arhive, album fotografija, plakate, pjesničko-poetsku mapu Cjelovitost detalja te antologije poezije, leksikone, enciklopedije i knjige književnih kritika u kojima je zastupljen.  

Bila je ovo prilika da se šira javnost upozna s njegovim bogatim djelom i prisjeti se njegovih umjetničkih ostvarenja: od neoavangardističkih početaka, pa do refleksivnosti koja obuhvaća veći dio njegova opusa, preciznije, od kultne zbirke Balkanski prostor iz 1970. pa do izabranih pjesama u knjizi Zvjezdokradice iz 2020. Grad Zaprešić priopćio je da je najveću pozornost plijenio dio postava osmišljen kao autorova radna soba, a mlađe je članove knjižnice posebno privukao mehanički pisaći stroj na kojem je autor napisao mnoge svoje pjesme.

POZIV NA BORBU PROTIV ZABORAVA

Renata Jambrešić Kirin, znanstvena suradnica Instituta za etnologiju i folkloristiku, u svojoj knjizi Svirati do kraja vremena poziva na borbu protiv zaborava.  

Izd. Naklada Ljevak,
Zagreb, 2025.  

Njezina je knjiga bilježnica sjećanja i prisjećanja, pisana u maniri bolne spoznaje da život kao voda hlapi, dokaz je koliko je i to što pamtimo, i to što pišemo, krhko, maglovito i nepouzdano. Od „ozvučenih“ markantnih i, ne manje važno, ženskih povijesnih figura poput Virginije Woolf, carice Sisi pa do Savke Dabčević Kučar, autorica ovom knjigom-rokovnikom (a u rokovnicima nikad ne napišemo sve) podsjeća kako sjećanje, kao i život, neprestano izmiču. Nema ni u sjećanjima kao ni u životu harmonije i kontinuiteta. U tome treba tražiti radost i svirati, svirati do kraja vremena.