Kako danas živi glagoljaška baština?

Matica hrvatska, najstarija hrvatska kulturna ustanova, utemeljena 10/11. veljače 1842, ove godine obilježava 184. obljetnicu postojanja, a Odjel za hrvatsko glagoljaštvo MH svoj deveti rođendan.

Odjel je osnovan je 2017. godine s ciljem promicanja hrvatske glagoljaške baštine kao temelja hrvatskog identiteta. „Iskoni bje Slovo“ („U početku bijaše Riječ“) početak je Proslova Ivanova evanđelja koji jasno ističe da je Riječ ona koja pokreće, udahnjuje život i bez koje ništa ne bi postojalo. Hrvatski su glagoljaši itekako bili svjesni ozbiljnosti Ivanovih redaka i upravo su oni neumorno radili na promicanju hrvatske riječi, pismenosti i kulture. Zadaća je svakoga od nas njegovati i promicati njihovu ostavštinu i mudro slijediti njihove postulate, hrabro i odvažno koračajući putevima koje su utrli. U današnje vrijeme opće globalizacije za svaki je narod izuzetno važno osvijestiti svoje podrijetlo, svoje korijene i brižno čuvati ono što su mu preci ostavili.  

Mlade glagoljašice s akademikom Stjepanom Damjanovićem; modna kolekcija AZ predstavljena u atriju MH;  sudionice radionice Iluminacije (ukrašavanje) glagoljičnih slova ususret Danu hrvatske glagoljice i glagoljaštva 2024. / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Odjel za hrvatsko glagoljaštvo svojim djelovanjem nastoji na zanimljiv i pristupačan način širom otvoriti vrata riznice bogate glagoljaše baštine i učiniti je dostupnom svim generacijama, surađujući s brojnim znanstvenicima, stručnjacima, amaterima, kao i poduzetnicima koji se, neovisno o području, bave glagoljicom. Posebno je važno istaknuti da su uloge predavača često povjerene učenicima osnovnih i srednjih škola čija mladost, zaigranost, radost, ali i vrlo profesionalan pristup zadatku zadivljuju i ulijevaju vjeru u to da je budućnost glagoljaške baštine u sigurnim rukama. Premda amateri, mali glagoljaši nastupaju poput pravih profesionalaca pri čemu posebno priznanje treba odati njihovim mentorima koji ih usmjeravaju i podržavaju na njihovom istraživačkom putu, putu otkrivanja na koje se sve načine danas može živjeti glagoljaška baština i govoriti o njoj.

Glagoljaškim radionicama rado se odazivaju sve generacije i traži se mjesto više, zahvaljujući kreativnim voditeljima: slikarima, keramičarima, likovnim terapeutima, kaligrafima itd. s kojima posjetitelji u ugodnoj i toploj atmosferi, koristeći različite tehnike, stvaraju zanimljiva umjetnička djela ili izrađuju praktične općeuporabne predmete. Suradnici Odjela vode radionice i izvan prostorija Matice hrvatske, budući da za njih vlada veliki interes.  

Organizacija filmskih projekcija također je jedna od aktivnosti Odjela. Projekcije su popraćene stručnom ekspertizom autora, a nakon filma publika ima priliku postavljati pitanja. Ističemo projekciju filma Rasuta glagoljska baština / Hrvojev misal uz popratno predavanje Matea Žagara i Marije Vuković Siriščević.

Događanja Odjela nisu rezervirana samo za posjetitelje u dvorani, nego se mogu pratiti i preko Zooma, što omogućava sudjelovanje svima koji nisu u mogućnosti doći u Maticu hrvatsku. Rad Odjela organiziran je u više ciklusa: Mladi glagoljaši u Matici hrvatskoj, Glagoljični stvaralački laboratorij, Popularnoznanstvena predavanja i Večeri obljetnica.

Iz navedenih ciklusa istaknut ćemo nekoliko događanja. U sklopu ciklusa Mladi glagoljaši u Matici hrvatskoj učenice Ženske opće gimnazije Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti Anamarija Bagarić, Iva Bilić-Prcić, Antonija Čmarec, Iva Ivankić, Katja Slišković i Gabrijela Smrečki održale su predavanje Silvije Strahimir Kranjčević, Dragutin Domjanić i Josip Pupačić o Bašćanskoj ploči i Svetoj braći, pod mentorstvom profesorica Donate Mikić i Kristine Repar. Interpretacijom i komparativnom analizom pjesama Pred kraljevskom pločom u Baški Silvija Strahimira Kranjčevića, Svetom Ćirilu i Metodu Dragutina Domjanića i Zemlja i ja Josipa Pupačića pokazale su kako glagoljaška baština živi u djelima hrvatskih pjesnika različitih književnih razdoblja.  

Glagoljična su slova nadahnula mladu dizajnericu Lanu Mariju Baša na izradu modne kolekcije AZ predstavljene u sklopu ciklusa Glagoljični stvaralački laboratorij. Atrij Matice hrvatske poslužio je kao izložbeni prostor i modna pista za predstavljanje odjevnih i inih predmeta inspiriranih glagoljičnim slovima i tradicijskim motivima.

Iz ciklusa Popularnoznanstvena predavanja izdvajamo predavanje Jelene Vignjević Učenje i poučavanje početnog čitanja po najstarijim hrvatskim početnicama u kojem se predavačica osvrnula na glagoljaške metode učenja i poučavanja početnoga čitanja, kao i na odnos učitelja prema onima koje poučava.

Hrvatski kraljevi i glagoljaši u povijesti i pripovijesti naslov je predavanja koje je održala Ana Šimić povodom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva i jedanaest stoljeća hrvatskoga glagoljaštva. U predavanju je ukazala na dodirne točke tih dviju pojava i na to kako se u hrvatskoj književnosti, kao važnoj nositeljici kolektivnoga pamćenja, domišlja odnos hrvatskih kraljeva i glagoljaša.

I ubuduće ćemo s radošću nastaviti ukazivati na poveznice između bogate hrvatske glagoljaške baštine sa životom suvremenoga hrvatskog čovjeka.