Hrvatski povijesni atlas odolijeva izazovnim vremenima

U

 prostorijama Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu predstavljeno je treće, dopunjeno i prošireno izdanje Hrvatskoga povijesnog atlasa, kao sljedbenice dvaju prethodnih izdanja (2003. i 2018). Atlas je plod dugogodišnjega rada čiji su glavni urednici povjesničari Vlatka Dugački i Krešimir Regan. Knjigu su 19. prosinca 2025. predstavili ravnatelj Zavoda Filip Hameršak, jedan od recenzenata atlasa Hrvoje Kekez, urednik Krešimir Regan i glavni ravnatelj Zavoda Bruno Kragić. Predstavljači su se osvrnuli na dosadašnji rad Zavoda (Hameršak), na njegovu budućnost u izazovnim vremenima (Kragić), ali i na sadržaj atlasa, njegove bitnije sadržajne promjene te njegovu važnost (Regan i Kekez).

Najveća je promjena trećega izdanja Atlasa vidljiva u broju zemljovida u poglavlju Politička povijest koje je obogaćeno s čak 37 novih zemljovida. Osim toga, cijelo izdanje broji nekolicinu novih zemljovida od kojih treba posebno istaknuti 11 velikih zemljovida srednje i dijela jugoistočne Europe na kojima su prikazane državne zajednice u kojima su se Hrvati nalazili tijekom povijesti. Kako je istaknuo urednik Krešimir Regan, riječ je o djelu koje se može sustavno mijenjati i proširivati budući da praktički svakodnevno imamo nova saznanja i rezultate istraživanja. Tekstualni dio Atlasa utrostručen je u odnosu na prvo izdanje, a u njemu se nalaze novo poglavlje (Protuosmanski ratovi) i potpoglavlje (Povijest i profesionalizacija sestrinstva u Hrvatskoj).  

Atlas na 877 stranica sadrži 194 velika zemljovida te 89 planova naselja, iz čega se može jasno uvidjeti o koliko je opsežnu i detaljnu djelu riječ. Hrvatski povijesni atlas uspješno odolijeva izazovnim vremenima u kojima knjige, posebice enciklopedije i leksikoni, sve teže dolaze u ruke čitatelja te je pokazatelj da i u takvim vremenima postoji prostor za kvalitetno znanstveno i leksikografsko djelo koje će privući velik broj čitatelja.