Hrvatska ujedinjena u čitanju

U Gradskoj knjižnici Grada Zagreba 4. veljače, na Međunarodni dan čitanja naglas, održan je još jedan program namijenjen predškolcima Kutić priča i slikovnica koji vodi koordinatorica Središnjeg odjela za djecu i mlade Gradske knjižnice Natalija Dragojla. Ovoga je puta bio posebno važan jer su objavljeni rezultati nacionalnog izazova 15 po 15 – cijela Hrvatska čita djeci i najavljene daljnje aktivnosti zajedničkog programa Rođeni za čitanje – nacionalni program poticanja čitanja djeci od najranije dobi. Na početku programa sve je goste pozdravila ravnateljica Knjižnica grada Zagreba Sunčica Ostoić.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić s djecom u središtu čitateljske aktivnosti

Čitalački izazov krenuo je iz Karlovca: ministrice I. Hrstić i N. Obuljen Koržinek,
M. Zrnčić, gradonačelnik Karlovca D. Mandić i ravnateljica knjižnice K. Čunović / Izvor Ministarstvo kulture i medija RH

Čitanje omogućuje mentalni, verbalni i emocionalni razvoj  

Nakon uvodnog pozdrava obratila se i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te objavila rezultate. Najprije je zahvalila ministrici zdravstva Ireni Hrstić i djelatnicima Ministarstva zdravstva, kao i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih koji podupiru program, a posebno kolegicama iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, svim pedijatrima, doktorici Mariji Radonić koja je pokrenula inicijativu i svojim kolegicama iz Ministarstva kulture i medija koje provode program. Istaknula je da najveća zahvala ide roditeljima, odgojiteljima, djedovima, bakama, svim učiteljima, svim učenicima koji su se vratili u svoje vrtiće i čitali djeci predškolske dobi, svim knjižničarima, onima koji vode bibliobuse, brojnim udrugama. Na kraju je naglasila da su organizatori iznimno zadovoljni, ponosni i sretni jer je ova akcija skrenula pozornost na važnost čitanja.  

Kampanja je pokazala da se čitati može posvuda – u obiteljskim domovima, u knjižnicama i vrtićima, na istoku, zapadu, sjeveru i jugu u više od 1300 gradova i naselja. Knjigama je najmlađe na putovanja vodilo 12.666 roditelja, skrbnika, djedova, baka, prijatelja, 1996 dječjih vrtića, 364 knjižnica i bibliobusa te 994 škole, ustanove i ostali zainteresirani. U izazovu je tako sudjelovalo 118.248 djece.

Zahvalama se pridružila i ministrica zdravstva Irena Hrstić naglasivši da je pedijatrica Marija Radonić pokazala kako se djeci približiti i pristupiti im kao jedinkama koje se razvijaju. Upozorava kako se može mnogo govoriti o tome kako čitanje djeluje na razvoj, ali kako se još uvijek ne naglašava dovoljno da čitanje omogućuje razvoj mentalnih i verbalnih sposobnosti te razvijanje emocija kao preduvjeta za daljnje funkcioniranje u društvu.  Smatra da su upravo ovakvi projekti ulog u budućnost Hrvatske, kojima se razvijamo u intelektualno svjesne i opismenjene jedinke. Ministarstvo zdravstva, kazala je, bit će i dalje na raspolaganju.  

Pričanjem i čitanjem priča protiv digitalne demencije

Predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju Mirjana Kolarek Karakaš napominje da je knjiga najbolja alternativa mobitelima: „Djeci moramo dati sadržaj, nije dovoljna forma! Ne možemo samo zabraniti mobitele, pa ih djeca neće upotrebljavati. Mi im moramo odvratiti pozornost nečime drugim.“ Kao predsjednica Društva, zahvalila je svim pedijatrima iz primarne zdravstvene zaštite koji su se uključili, i to dobrovoljno. Zahvalila je i medijima, jer, kako kaže, njihova poruka dopire najdalje – do svih roditelja i svakog djeteta.

Za školu se sprema cijelo djetinjstvo

U okviru programa Rođeni za čitanje podijeljeno je
57.000 slikovnica

Ivana Pavić Šimetin, voditeljica Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, podsjeća da smo upravo u vremenu kada počinju pregledi za upise u prvi razred. Kao školski liječnik mora reći – za školu se sprema cijelo djetinjstvo! Upozorava da je najbolje krenuti od najranije dobi – da se knjiga uzme u ruke, da se čita, da se dijete potiče na razgovor! Ponovno ističe da su danas velik problem različiti ekrani, ali da Hrvatska djeci nudi alternativu: „Vlada Republike Hrvatske nudi knjigu djeci, njihovim roditeljima i potiče na čitanje. Mislim da je to velik iskorak naprijed.“

Inicijatorica programa, doktorica Radonić ističe da joj je bilo važno da se ovom inicijativom pedijatrijska struka vrati djetetu i omogući mu što bolji razvoj. Podsjeća da se oduvijek govorilo kako se danas malo čita, ali i na važan termin koji su skovali neuroznanstvenici – digitalna demencija. „Vidimo da posljedice toga osjećamo svi. A čitanje Američka akademija za pedijatriju preporuča još u neonatalnoj dobi“, rekla je ističući da čitanje može znatno utjecati na djetetov razvoj. Upozorava da su istraživanja još prije više od 30 godina u Velikoj Britaniji pokazala da djeca rođena s manjim kvocijentom razvoja mogu čak i preteći svoje vršnjake pri upisu u škole ako im se redovito čita.  Zato je, kazuje, jedan od ciljeva pedijatara „boriti se za adekvatnu funkcionalnu pismenost jer izostanak takve pismenosti vodi lošem uspjehu u školi, devijantnom ponašanju, ranim trudnoćama, upotrebi droge i alkohola, svemu onome što kao roditelji ne želimo.“ Ova je akcija još jedan podsjetnik roditeljima da se vratimo na početke, na ono što je čovjeka stoljećima obilježavalo i razlikovalo ga od drugih bića – a to je jedinstvena potreba za pričanjem i čitanjem priče.

15 minuta dovoljno je za pobuđivanje interesa za čitanje

Maja Zrnčić, voditeljica Službe za razvoj publike i programa Ruksak (pun) kulture i Rođeni za čitanje, podcrtava kako su ovim projektima svi uključeni pokazali, iako se roditelji najčešće žale da nemaju vremena, da je dovoljno djeci čitati 15 minuta dnevno kako bi se u njima pobudio interes za čitanjem. Ministarstvo kulture i medija, podsjeća, u okviru programa Rođeni za čitanje dostavilo je 57.000 slikovnica i time promijenilo nepopularnu statistiku da svako treće dijete u Hrvatskoj nema slikovnicu. Uzevši u obzir sve češće mentalne poteškoće i ljekovito djelovanje umjetnosti i kulture, spomenuti su programi zaista i preventivni programi, naglašava Maja Zrnčić. Na kraju ističe i povezivanje dvaju programa – Čitanje u fokusu za srednjoškolce Naklade Ljevak, koji su čitali za vrijeme izazova djeci u vrtićima. Osim toga najavljuje da će se 2026. baviti „superpartnerima“ koji su brojem prijava u ovom izazovu pokazali da su zaista tu – riječ je o 1996 dječjih vrtića. U planu je novi projekt Čvrtići – prijatelji čitanja.   

„Osim velikog odaziva, raduju nas brojne poruke, želje da se program nastavi, djeca sada pitaju kad danas čitamo, dakle, pokrenuli smo malu lavinu!“ ističe još jednom Marija Radonić, a Maja Zrnčić otkriva i jedan odgovor sudionika o iskustvu rada na projektu: „Više se grlimo i volimo knjige
zajedno!“