Riječni stanovnici i njihove veze s lokalnim zajednicama

Na Banovini se priroda još uvijek može doživjeti u svojoj bogatoj, netaknutoj ljepoti, a rijeke su njezine suputnice koje donose život i stvaraju jedinstvene priče. Knjiga Ribe, paklare i rakovi Banovine prati taj prekrasan svijet riječnih stanovnika i njihove veze s lokalnim zajednicama. Autori su Kata Benac, Matija Bučar, Antun Delić, Aljoša Duplić, Zdenko Franić, Željko Jambrešić, Mišel Jelić, Mladen Kučinić, Berislav Ličina, Krešo Pandžić, Šeherzada Šaini Talić i Marina Vilenica, a urednik Matija Bučar. U građu knjige utkane su spoznaje višegodišnjih promatranja i proučavanja okoliša ovoga kraja i to ne samo recentnijih istraživanja prirodoslovaca koji su velikim dijelom i autori knjige, nego i povijesnih izvora koji nam govore o znatno većoj aktivnosti naših predaka na ovom prostoru. Naime, ljudi su se u prošlosti bavili ribolovom, uzgajali ribe, kupovali mlađ u inozemstvu radi uzgoja u banijskim potocima i jezerima, te vrlo aktivno gospodarili i trgovali kako bi što lakše prehranili mnogobrojne obitelji. Ugledni svjetski i domaći prirodoslovci rado su dolazili u ove krajeve, posebice na rijeku Unu koja je svojim sedrenim barijerama i kanjonima u netaknutoj prirodi oduvijek plijenila pažnju kao jedna od najljepših rijeka u Europi.

Izd. Ogranak MH u Petrinji
i Udruga „Zrinska gora“, Petrinja, 2024.

Prije detaljnog opisa životinjskog svijeta, predstavljene su geografske karakteristike Banovine i Zrinske gore. Geografski podaci povezani su sa hidrološkim i klimatskim podacima kako bi se stvorila cjelovita slika promjena u vodenim ekosustavima. Ključan primjer ove sinteze je poglavlje posvećeno klimatski uvjetovanim kolebanjima protoka na rijeci Kupi koje služi kao model za razumijevanje složenih interakcija između prirodnih sustava. Autori upozoravaju da bi prve „žrtve“ promjena na vodotoku mogle biti flora i fauna, čime se naglašava nužnost zaštite ekosustava pod pritiskom klimatskih promjena. To daje dublji kontekst podacima o ugroženosti pojedinih vrsta riba i rakova opisanih u drugim poglavljima.

Pojedine vrste riba u knjizi su obrađene detaljno i sustavno. Za svaku vrstu navedeni su znanstveni naziv, porodica i rod, prostorna rasprostranjenost, stanište, opis izgleda, razmnožavanje i prehrana te status ugroženosti prema globalnoj IUCN i hrvatskoj crvenoj listi. Na taj su način obuhvaćene autohtone i alohtone vrste, kao i endemi i ciljane vrste zaštićene unutar ekološke mreže Natura 2000 na području Banovine. Detalji o biološkim karakteristikama, ekološkim zahtjevima i ugroženosti za svaku vrstu daju cjelovitu sliku o njihovom položaju u lokalnim riječnim ekosustavima. Time je omogućeno razumijevanje važnosti očuvanja bioraznolikosti riječnih voda Banovine i konkretnih mjera zaštite pojedinih vrsta.
Posebnu pozornost privlači otkriće rijetke dunavske potočne paklare (Eudontomyzon vladykovi), pradavnog „živog fosila“ koji je pronađen u šest riječnih tokova Banovine. Ova mala riba, koja je gotovo nepromijenjena više od 500 milijuna godina, simbol je očuvanosti prirode ovog područja i njezinog ekološkog bogatstva. Banovina je, zahvaljujući svojoj geografskoj raznolikosti i očuvanim vodenim staništima, dom brojnim endemskim vrstama. Posebno mjesto zauzimaju endemi dunavskog slijeva, poput tankorepe krkuše (Romanogobio uranoscopus) i bjeloperajne krkuše (Romanogobio vladykovi). Ove male ribe žive u brzim, čistim vodama bogatim kisikom, a njihova prisutnost svjedoči o visokoj ekološkoj vrijednosti rijeka poput Kupe i Gline. Veliki vijun (Cobitis elongata) još je jedan endem dunavskog slijeva, prilagođen životu u muljevitim i pjeskovitim sedimentima, gdje noću traži hranu, a danju miruje zakopan u podlozi. Endemi su posebno osjetljivi na promjene – onečišćenje, regulacije i nestanak prirodnih mrijestilišta mogu ih brzo dovesti na rub opstanka. Njihovo očuvanje nije samo pitanje biološke raznolikosti, već i identiteta ovog kraja.

Rakovi su neizostavni dio riječnih ekosustava Banovine, a njihova prisutnost često je najbolji pokazatelj čistoće vode. Tri zavičajne vrste zabilježene su na području Banovine, a to su potočni rak Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803), plemeniti rak Astacus astacus (Linnaeus, 1758) i uskoškari rak Pontastacus leptodactylus (Eschscholtz, 1823). Rakovi su važna karika hranidbenih lanaca, ali i žrtve suvremenih prijetnji – invazivne vrste, bolesti poput račje kuge, te gubitak staništa ozbiljno ugrožavaju njihove populacije. Njihova zaštita zahtijeva stalno praćenje kakvoće vode i očuvanje prirodnih riječnih tokova.

Ova knjiga nije samo proizvod znanstvenih istraživanja, nego i poziv na ljubav prema prirodi, poštovanje prema rijekama i njihovim stanovnicima, te podsjetnik na odgovornost koju imamo prema bogatstvu koje smo naslijedili i koje moramo sačuvati za buduće generacije.