Novi monetarni instrument

Ciklus Sučeljavanja u Matici hrvatskoj 26. studenoga obogatila je još jedna tribina naziva Digitalni euro – prilika ili neprilika? na kojoj je troje stručnjaka razgovaralo o digitalizaciji novca i aktualnim procesima uvođenja digitalnog eura kao novog oblika valute Europske unije. Tribinu je organizirao Odjel za gospodarstvo Matice hrvatske, a sudionici su raspravljali o rizicima digitalnog eura i povjerenju građana u monetarni sustav općenito. Na tribini su sudjelovali poduzetnica Dina Dogan, Linardo Martinčević iz Hrvatske narodne banke i predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute (UBIK) Vlaho Hrdalo. Tribinu je moderirala predsjednica udruge Alice in Blockchains Magda Milas.

Vlaho Hrdalo i Magda Milas

Dina Dogan i Linardo Martinčević / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Savjetnik u uredu guvernera Hrvatske narodne banke i predstavnik iste na projektu digitalnog eura Linardo Martinčević kao primarni cilj uvođenja digitalnog eura iz perspektive europskih i nacionalnih središnjih banaka vidi povratak centralno-bankarskog novca, čije je korištenje bilo zastupljenije dok se pretežito koristila gotovina. Budući da se već desetljećima bilježi pad uporabe gotovinskog novca, prijenos novca u digitalnu sferu preuzele su komercijalne banke koje kroz kreditnu aktivnost kreiraju novac. Osim navedenog, u eurozoni ne postoji jedinstveno rješenje koje bi objedinilo tri tipa platnih sustava: prodaju u trgovini, internet prodaju i prijenos novca osobe osobi. Digitalni euro je potencijalno rješenje temeljem kojega će se moći jedinstveno plaćati u europodručju: „svugdje, u svako vrijeme i besplatno za krajnjeg korisnika“.

Vlaho Hrdalo, odvjetnik koji se bavi reguliranim financijskim djelatnostima, ukazao je na problematiku usklađivanja digitalnog eura s postojećim zakonodavstvom o zaštiti privatnosti korisnika. Iako će do primjene digitalni euro proći mnoge zakonodavne institucije, problem s privatnošću je što ona nije ustavna kategorija. Hrdalo smatra kako se ljudi moraju odreći dijela privatnosti radi komocije te da je svakako bolje da transakcije budu vidljive centralnim bankama koje imaju obvezu skrbiti o javnom dobru, nego komercijalnim bankama koje djeluju prema interesima dioničara. Smatra i kako se novac potreban za implementaciju digitalnog eura mogao iskoristiti za osnivanje jake europske kartičarske kuće, rješenjem koje bi zadovoljilo stariju populaciju Europe.

Nastavno na Hrdalovo izlaganje, profesorica financija u Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta Dina Dogan očekuje otpor prilikom implementacije digitalnog eura. „Recentna istraživanja pokazuju da su mladi sve konzervativniji te sve češće koriste gotovinu jer traže upravo privatnost“, ali istovremeno smatra da je digitalni euro dobar za male poduzetnike i obrtnike koji neće više morati raditi preko komercijalnih banaka koje uzimaju provizije. Dina Dogan podsjeća kako je ovaj novi oblik monetarnog instrumenta dio evolucije plaćanja koja je započela razmjenom dobara: preko kovanog i papirnatog novca do kartica i novčanika u mobitelima te kriptovaluta, evolucija se uvijek oslanjala na tehnološke napretke društva.

Moderatorica Magda Milas naglasila je kako središnje banke neće imati puno prostora za neuspjeh prilikom uvođenja digitalnog eura, jer tako gube povjerenje potrošača. Martinčević, kao član radne skupine za izradu i uvođenje digitalnog eura, odgovor na problem privatnosti vidi u nastavku korištenja gotovine. Sastavni dio zakonodavnog paketa o jedinstvenoj valuti je mogućnost korištenja i gotovine i digitalnog eura, čime anonimnost ostaje dijelom fizičkog svijeta za ljude koji ne žele ostaviti trag o potrošnji na digitalnim računima. 

Od trenutka donošenja zakona o digitalnom euru u europskim institucijama očekuje se razdoblje od dvije i pol godine za usavršavanje tehničkih detalja kako bi se mogao početi koristiti u cijeloj Europskoj uniji. Pothvat za 500 milijuna korisnika iznimno je kompleksan, za koji Europska središnja banka preuzima pravnu odgovornost jer ona taj novac proizvodi i kontrolira, kazao je Hrdalo. Najveća vrijednost digitalnog eura za gospodarstvo leži u brzini transakcija i poduzetnicima koji neće gubiti dio profita provizijama i blagajničkim troškovima.

Brojni su problemi o kojima su stručnjaci razgovarali na tribini: enkripcija podataka, potencijalne negativne reakcije komercijalnih banaka, edukacije stanovništva i sprečavanje širenja lažnih informacija te teorija zavjere o digitalnom euru kao sredstvu nadzora. Osim moderatorice, gostima su stizala pitanja i iz publike, a tribina se pokazala kao izvrsna prilika da publika čuje konkretne i jasne informacije o promjenama koje čekaju Europu u bliskoj budućnosti.