Cvijeće za Zagorkinu riječ

Marija Jurić Zagorka prva je hrvatska politička reporterka, najčitanija hrvatska književnica te začetnica ženskog prisustva i sudjelovanja u javnom životu. Osmislila je i uređivala prvi hrvatski list za žene Ženski list, a zatim Hrvaticu. Inspiraciju za svoje romane crpila je što iz hrvatske književne tradicije, što iz hrvatske zbilje ondašnjeg vremena. Neke od svojih romana sama je adaptirala za kazališne predstave te je do godine 1940. u zagrebačkom HNK prikazano čak 14 njezinih adaptacija. Bila je protivnica germanizacije i mađarizacije Hrvatske te zagovornica i čuvarica hrvatskog kulturnog i političkog identiteta.

Posjetitelji na performansu Duhovi Zagorkina stana / Snimila Mihaela Kajić / Gornjogradske coprnice

Od 19. do 24. studenoga održani su 19. dani Marije Jurić Zagorke, u organizaciji Centra za ženske studije i Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke. Središnje događanje bio je znanstveno-književni skup s međunarodnim sudjelovanjem Marija Jurić Zagorka – život, djelo, nasljeđe na temu Tko ste vi? (Rodni) izazovi i zamke autorstva u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever, a održan je i niz popratnih programa, kao što su kostimirane izvedbe i vođene šetnje Zagorkinim Zagrebom.

Manifestacija je započela kostimiranom izvedbom Cvijet za riječ susreće Zagorkine kavanske priče. U ruci cvijet, a pod rukom kelnerica – zaputili smo se u šetnju pod nazivom Zagorkine kavanske priče i obišli donjogradska mjesta važna u Zagorkinu životu. U četvrtak i nedjelju Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke na adresi Dolac 8 širom je otvorio svoja vrata posjetiteljima koji su mogli vidjeti gdje i kako je Zagorka živjela punih 19 godina te čuti razne nadahnjujuće priče iz njezina života. Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke od 2009. otvoren je za posjetitelje svakoga četvrtka, a u sklopu njega nalazi se i specijalizirana ženskostudijska knjižnica Centra za ženske studije. Centar tijekom cijele godine u stanu provodi dokumentacijsko-informativne, obrazovne i kulturne aktivnosti kojima nastoji njegovati, proučavati i promicati Zagorkinu baštinu.

U petak i subotu, 21. i 22. studenoga održan je znanstveno-književni skup s međunarodnim sudjelovanjem Marija Jurić Zagorka – život, djelo, nasljeđe na temu Tko ste vi? (Rodni) izazovi i zamke autorstva. Temu skupa nadahnuo je turbulentan život naše gričke vile koji je istraživače često zaokupljao i više od njezinih djela. Marija Jurić Zagorka „uranila je u svemu“ (kako napisa Pavličić), pa odvojiti popularne predodžbe i tuđe narative o njoj – od tekstova koje je pisala – i danas predstavlja izazov.

Na skupu, koji se kontinuirano održava od 2007, nastupilo je 27 izlagača: Lada Čale Feldman, Višnja Pentić, Nikolina Rafaj, Romana Brajša, Boris Beck, Maria Angelina Lovrec, Lidija Dujić, Bernarda Franković, Daria Mikulec, Dunja Lakuš, Ivan Molek, Matea Žilić, Hrvoje Novak, Petra Kober, Biljana Oklopčić, Beatriz Brkić, Tihana Anić, Lilla Trubics, Ivana Grkeš Tošović, Ivana Hladilo, Dunja Plazonja, Rajna Racz, Maša Grdešić, Lucija Saulić, Hana Šimunić, Lucas Legović i Marin Hižar. U svojim izlaganjima bavili su se aktualnim društvenim fenomenima i zbivanjima, s posebnim naglaskom na rodne i ženske aspekte istraživanih predmeta ili istraživačkih pozicija, a programski odbor skupa činile su Lidija Dujić, Anita Dremel, Maša Grdešić, Suzana Coha, Sandra Prlenda i Ana Zbiljski.

U nedjeljno jutro započela je već tradicionalna šetnja Zagorkinim tragom kroz Zagreb u izvedbi Slavice Jakobović-Fribec, koja je ove godine iz prostora grada premještena u prostor stana, u obliku virtualne šetnje u trajanju od dva sata. Istoga dana u Zagorkinu stanu posjetitelji su mogli preuzeti Misteriozno pismo koje skriva tragove Zagorkina života i pohitati stopama njezina književnog rada, da bi se kasnije vratili na Dolac s „dokaznim materijalima“, ne bi li pokupili skromnu nagradu za svoj istraživački trud.

Festival je zatvoren 23. studenoga performansom Duhovi Zagorkina stana nastalim u suradnji s Gornjogradskim coprnicama. Posjetitelji su tako u toplini Zagorkina doma, pod svjetlom svijeća, uplovili u svjetove likova o kojima je pisala.

Unatoč tome što je još za života osigurala mjesto u povijesti hrvatske književnosti i što su njezina djela mnogo i rado čitana, Marija Jurić Zagorka do danas je ostala podcijenjena. Ipak, njezin primjer tihog i skromnog, ali nepokolebljivog djelovanja, gori poput svijeće s Kamenitih vrata i pokazuje put svim budućim naraštajima Hrvatica.